I prava žena su ljudska prava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Čelnik UN-a za ljudska prava upozorio je u ponedjeljak da će svijet "mnogo izgubiti" ako se države ne štite i podržavaju osnovna ljudska prava navedena u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.

''Bez obavezivanja na temeljna ljudska prava, na dostojanstvo i vrijednost ljudskog bića, na jednaka prava za muškarce i žene, zemlje velike i male, naš svijet će ući u kaos, mizeriju i rat'', izjavio je Zeid al Hussein na otvaranju 34. zasjedanja Vijeća za ljudska prava (HRC) u Ženevi.

Greške prošlosti

''Od svih postranih postignuća, ova kategorija univerzalnosti ljudskih prava u zakonima o ljudskim pravima mora biti od ključnog značaja'', kazao je.

Dok se svijet suočava s geopolitičkom neizvjesnošću, visoki komesar tražio je od država da ostanu čvrste u svom obvezivanju na multilateralni sistem i da ne ponavljaju greške iz prošlosti koje su dovele do propasti prethodnice UN-a, Lige naroda, prenosi Fena.

Pozdravljajući napredak ostvaren od Drugog svjetskog rata i uspostave Ujedinjenih naroda 1945. godine, Zeid je kazao da treba više učiniti na poštovanju ljudskih prava širom svijeta.

''Ljudi to znaju. Oni znaju dostojanstvo i vrijednost svakog ljudskog bića'', naglasio je on, dodajući "tražim od vas da poštujete prava sviju, i da ustanete s nama".

Perverzni populizam

Generalni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres izjavio je kako se 'perverzni populizam' i 'radikalizam' nadopunjuju i razbuktavaju rasizam, mržnju prema strancima, mržnju prema muslimanima, antisemitizam i druge vrste netolerancije u svijetu.

Guterres je, kako prenosi Anadolija, također istaknuo kako se širom svijeta krše ljudska prava i kako međunarodna zajednica treba uložiti više napora u rješavanje kriza i ratova.

''Nepriznavanje ljudskih prava je bolest koja se širi na sjeveru, jugu, istoku i zapadu svijeta. Vijeće za ljudska prava mora biti dio terapije liječenja te bolesti'', poručio je Guterres.

Ukazujući na sve dublje krize u različitim dijelovima svijeta, Guterres je kazao kako novi sukobi i ratovi izbijaju, a da raniji ne završavaju. Upozorio je i na to da sva ta krizna žarišta sve jače veze imaju sa radikalizmima i terorizmom kao globalnim prijetnjama miru i stabilnosti.

''I prava izbjeglica i migranata su na udaru, a u porastu je i krijumčarenje ljudima. Međunarodna zajednica ne može izbjeći svoju odgovornost u situaciji u kojoj sve veći broj ljudi bježi iz ratova. Moramo učiniti sve kako bismo ponovo uspostavili sistem međunarodne zaštite izbjeglica'', kazao je Guterres.

I prava žena su ljudska prava

Naglasivši važnost prava žena i djece, Guterres je kazao kako je nemoguće ostvariti ciljeve zaštite ljudskih prava ako u procesu ne budu sudjelovale i žene i djevojke.

''Moramo naglas reći da su i prava žena ljudska prava. U različitim dijelovima svijeta su i milijuni djece lišeni osnovnih prava. Djeca su najveće žrtve ratova i kriza. Polovicu izbjeglica u svijetu čine najnezaštićenija bića, djeca'', rekao je Guterres.

Tijekom naredna četiri tjedna, predstavnici 47 članica Vijeća za ljudska prava će razmatrati sva aktualna pitanja koja se tiču te oblasti, a s posebnim naglaskom na krize na Bliskom istoku.

Nasilje, tortura, vjerske slobode, borba protiv terorizma, zaštita prava djeteta, borba protiv klimatskih promjena su samo neke od tema o kojima će Vijeće u narednim danima raspravljati i pokušati usuglasiti zajedničke smjernice k rješavanju kriza.

Inače, Vijeću će do 24. ožujka biti podneseno više od 100 izvještaja iz 45 zemalja, među kojima su Sirija, Mijanmar, Iran, Eritreja i druge zemlje. Najavljen je i poseban panel o nasilju i torturi režima sirijskog predsjednika Bashara al-Assada nad civilima.

Podsjetimo, Vijeće za ljudska prava je međuvladino tijelo unutar UN-a, odgovorno za promicanje i zaštitu ljudskih prava u svijetu, rješavanje situacije kršenja ljudskih prava, te davanje preporuka. Vijeće ima mandat raspravljati o svim tematskim i geografskim pitanjima ljudskih prava koja zahtijevaju pozornost međunarodne zajednice. Vijeće za ljudska prava broji 47 država članica UN-a koje bira Generalna skupština UN-a na razdoblje od tri godine.