Ima li BiH pravo na Sutorinu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sutorina pripada Crnoj Gori i njeno pripajanje BiH nema osnova u međunarodnom pravu, a pokretanje takve procedure nanijelo bi BiH neprocjenjivu štetu, pa bi čak u pitanje moglo dovesti postojeću granicu s Hrvatskom. Ovo je stav stručnjaka iz ustavnog i međunarodnog javnog prava, ali i predstavnika nadležnih institucija BiH koje su se bavile tim problemom, koji je iznesen danas na sjednici Ustavnopravne komisije Parlamentarne skupštine BiH.

Stručnjaci smatraju da su osnovi za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore Daytonski sporazum i mišljenje Međunarodne arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju - Badinterove komisije. Željko Obradović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za granice BiH, ponovio je da u razgovorima o utvrđivanju granice BiH i Crne Gore područje Sutorine nije bilo sporno, te da ni na karti u omjeru 1 prema 600.000, koja je prateći dokument Daytonskog sporazuma, Sutorina nije sastavni dio teritorija BiH, prenose Nezavisne novine.

"Badinterova komisija zaključila je da se demarkacione granice između zemalja bivše Jugoslavije mogu mijenjati samo putem slobodnog i međusobnog dogovora, a da u suprotnom ostaju ranije granice koje štiti međunarodno pravo", kazao je Obradović.

Smatra da nije bilo osnova da Komisija za granice BiH započne razgovore o Sutorini kao spornoj teritoriji, te upozorava da bi otvaranje pitanja ove teritorije dovelo u pitanje i granicu s Hrvatskom. Zoran Perković, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH, podsjetio je da prilikom međusobnog priznanja BiH i Crna Gora nisu imale nikakvu rezervu u pogledu međusobnog razgraničenja. Ističe da arbitraža o statusu Sutorine nije moguća jer Crna Gora ne pristaje na to i da je moguća samo tužba pred Međunarodnim sudom pravde.

On je iznio prijedlog MVP BiH da se Prijedlog ugovora o identifikaciji granice prihvati kao vjerodostojan i pravno utemeljen. Zenaid Đelmo, profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli, tvrdi da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama. Ističe da je stvoren nelegitiman pritisak na vlasti da pokrenu ovo pitanje. Naveo je i niz primjera u svijetu gdje je postojao sličan problem, a na osnovu kojih se vidi da BiH sada ne može i da ne bi bilo pametno da traži Sutorinu.

"Volio bih i ja da je BiH veća od Rusije, ali... Kada bismo se mi sada vraćali na povijesne činjenice i vodili se time da je Sutorina nekada bila naša i kada bi stvari po tom principu funkcionirale u svijetu, nastalo bi ubrzo bar 300 novih država", tvrdi Đelmo.

Nedim Ademović, profesor ustavnog prava i odvjetnik, tvrdi da BiH ne ide u prilog da otvara pitanje Sutorine sa stanovišta međunarodnog prava, na čije se poštivanje BiH obavezala svojim ustavom. Ističe da treba dobro sagledati sve činjenice, te da na kraju parlament BiH trba da donese konačnu odluku o deklaraciji o Sutorini.
Profesor Hidajet Repovac je rekao da je postavljanje pitanja Sutorine u ovom trenutku nediplomatski akt, te da je to krajnje politički nezrelo. Ustavnopravna komisija će transkript s javne rasprave o Sutorini i govore pravnih stručnjaka i predstavnika institucija BiH proslijediti Zastupničkom domu.