izmjene ustava
Inicijativa za uvođenjem srpskog jezika i ćirilice u 'hrvatske' županije
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Potpredsjednica Federacije BiH Melika Mahmutbegović uputila je Domu naroda Parlamenta FBiH Inicijativu za izmjene Ustava Zapadnohercegovačke, Hercegovačkoneretvanske i Posavske županije u dijelu koji se odnosi na službene jezike i službena pisma.
''Vidljivo je da se bosanski jezik nepravilno naziva bošnjačkim, a da se kao službeni u potpunosti izostavlja srpski jezik i pismo ćirilica. Ovaj nesklad djelomično je utvrdio i Ustavni sud FBiH u presudi od 7. srpnja 1998. godine, u kojoj je utvrđeno kako je naziv „bošnjački“ jezik neustavan'', stoji u Inicijativi potpredsjednice FBIH.
Mišljenja je da taj nesklad između županijskih ustava i Ustava FBiH proizvodi ogromnu političku štetu kao nepriznavanje jezika i pisma konstitutivnih naroda.
Iz tog razloga Mahmutbegović je predložila Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH da pokrene amandmanske procedure pred nadležnim županijskim skupštinama, što je jednoglasno i utvrđeno na današnjoj sjednici ovog izaslaničkog kluba.
''Predložili smo amandmane kako bi se u ustavima Zapadnohercegovačke, Hercegovačkoneretvanske i Posavske županije službeni jezik pravilno nazivao bosanski jezik i istovremeno uveo kao službeni srpski jezik i službeno pismo ćirilica'', izjavio je predsjednik Kluba Bošnjaka Osman Ćatić.
Ustanovljeno je, kako pojašnjava, da su odredbe člana 10. Ustava u dijelu koji se odnosi na definiranje službenog jezika i psima suprotne federalnom Ustavu.
''U Ustavu FBiH jasno i nedvosmisleno stoji da su službeni jezici u FBiH „bosanski i hrvatski jezik“ pri čemu je dopunjen amandmanom na način da definira i srpski jezik kao službeni jezik, a pored pisma latinica dodaje i ćirilica kao službeno pismo Federacije Bosne i Hercegovine'', rekao je Ćatić, koji zahtjeva od ovlaštenih predlagača da pokrenu predložene amandmanske procedure. Sjednici Kluba Bošnjaka danas su osim članova prisustvovali i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača i federalni ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara.