Interpol ponovno raspisao crvenu tjeralicu za Hernadijem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi ponovno je na crvenoj Interpolovoj tjeralici, zbog optužnice hrvatskog pravosuđa koje ga tereti da je bivšeg predsjednika Vlade i HDZ-a Ivu Sanadera podmitio s deset milijuna eura kako bi mađarskom Molu prepustio upravljačka prava u Ini.

Interpol je na svojim internetskim stranicama u utorak, uz Hernadijevu fotografiju i osobne podatke, objavio međunarodnu potragu za njim, te da ga Hrvatska traži kako bi mu sudila.

Protiv Hernadija je Interpol crvenu tjeralicu prvi put raspisao u listopadu 2013. godine, nakon što ga je hrvatsko pravosuđe tražilo zbog sumnje u podmićivanje, zbog čega je Sanader, objedinjeno s osuđujućom presudom za aferu Hypo, pravomoćno osuđen na 8,5 godina zatvora.

"Traže ga pravosudne vlasti u Hrvatskoj radi procesuiranja. Optužen je prema 348. članku paragrafa 1. Kaznenog zakona – primanje mita", stajalo je tada na tjeralici, uz napomenu 'Ako imate bilo kakvu informaciju, javite nam'.

No, u veljači prošle godine Hernadijevo je ime skinuto s Interpolove tjeralice, zbog "suspenzije procedure", koja je nastupila nakon Hernadijeve žalbe na tjeralicu. Komisija za kontrolu Interpolovih dosjea tada je njegov slučaj podvrgnula reviziji, te je njegova tjeralica bila privremeno povučena.

Na zagrebačkom Županijskom sudu prošloga je tjedna trebalo početi suđenje protiv Hernadija u odsutnosti, ali je odgođeno jer s Vrhovnog suda nije vraćen sudski spis koji je tamo završio nakon što se njegova obrana žalila što dokumentacija u ovom slučaju nije prevedena na mađarski. U sudnici tako nije bila pročitana optužnica za podmićivanje.

Pitanje neprevođenja spisa na "jezik koji optuženi razumije" Hernadijevi su odvjetnici otvorili još nakon pripremnog ročišta u prosincu prošle godine. Obrana je tada tvrdila da je sudac Ratko Šćekić, koji vodi suđenje, prihvatio sve prijedloge Uskoka, a istovremeno odbio sve njihove prijedloge.

Uz tvrdnju da okrivljenik, bez obzira što mu se sudi u odsutnosti, ima pravo da mu se "osnovna dokumentacija iz sudskog spisa prevede na jezik koji razumije" žalili su se i Vrhovnom sudu, koji još nije donio odluku, ali ni spis vratio Županijskom sudu.

Hernadijevi odvjetnici su tada kazali i da se na pripremnom ročištu nisu referirali na raniju presudu iz Mađarske, kojom je potvrđena prva presuda tamošnjeg suda prema kojoj Hernadi nije kriv za prijevaru i pronevjeru. Za to ga je tužila njegova bivša suradnica, tvrdeći da dioničare nije obavijestio o istrazi koja se protiv njega u Hrvatskoj vodi zbog korupcije, što je utjecalo na Molovu cijenu dionica.

I dok obrana smatra da bi se upravo zbog te presude moglo otvoriti pitanje tzv. presuđene stvari, Uskok je mišljenja da je riječ o manevru mađarskih pravosudnih tijela kako bi se opstruiralo suđenje Hernadiju u Hrvatskoj.

Tužiteljstvo tvrdi da Mađarskoj nikada nije ustupilo kazneni progon Hernadija zbog davanja mita, odnosno optužbi da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Sanadera kako bi Mol stekao upravljačka prava u Ini, a zbog čega je Sanader i pravomoćno osuđen.

Nakon pokretanja istrage, Državno odvjetništvo RH je od Mađarske tražilo da ispitaju Hernadija ili da mu uruče poziv, no mađarska su pravosudna tijela to uporno odbijala, pozivajući se na zaštitu nacionalnih interesa.

Pošto su sve hrvatske zamolnice naišle na odbijenicu u Mađarskoj, Hrvatska je nedostupnom Hernadiju odredila istražni zatvor i odlučila mu suditi u odsutnosti, a njegovom privođenju nije pomoglo ni raspisivanje europskog uhidbenog naloga.

U međuvremenu, Hernadi je i od hrvatskog Ustavnog suda tražio da opozove odluku o istražnom zatvoru, navevši da poziv za dolazak na hrvatski sud nikada nije primio te da ne može biti odgovoran što mu mađarske vlasti pozive iz Hrvatske nisu prosljeđivale.

No, Ustavni ga je sud odbio, ističući da je i činjenica što Hernadi nije nedostupan hrvatskim vlastima dostatna za određivanje istražnog zatvora.