Inzko: Dayton nije švedski stol s kojeg možete birati što vam se sviđa

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Visoki predstavnik Valentin Inzko u kolumni pod naslovom ''Izvorni Dayton'' naglasio je da nikada ne treba zaboraviti da je taj sporazum sačuvao mir.

Nedavno je obilježena 21. godišnjica parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir, poznatog kao Daytonski sporazum.

''Želim istaknuti ono što je BiH postigla u okviru Daytonskog sporazuma, postignuća koja treba da nas podsjete na to da je stvarni, opipljivi napredak moguć kada se Mirovni sporazum poštuje i kada postoji politička volja da se ostvare istinski pomaci'', istaknuo je Inzko.

Međutim, naglašava, više od dva deseljeća nakon parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, u vrijeme kada BiH napreduje ka EU integracijama, određene političke snage još promoviraju pogrešna tumačenja Daytona.

Okretanje prema budućnosti

Mišljenja je da je njihova svrha samo da ojačaju vlastite političke ciljeve, a da pri tome državu i građane drže u prošlosti, umjesto da se okrenu budućnosti.
''Moja je namjera, dok ovo danas pišem, da razotkrijem neke od 'mitova' '', pojasnio je Inzko.

Kazao je da se niz političkih aktera poziva na ''izvorni Dayton'', često na manipulativan način, ali ''izvorni Dayton'', po njegovim riječima, podrazumijeva samo jedno: cjelovit Mirovni sporazum, sa svim njegovim dijelovima.

Između ostalog, podsjeća, ''izvorni Dayton'' sadrži stvari kao što su Aneks X (Ured visokog predstavnika), Aneks VII (pravo povratka u prijeratne domove i obaveza vlasti da povratnicima omoguće da se osjećaju sigurno), te Ustav BiH (Aneks IV).

Česta kriva tumačenja Daytonskog mirovnog sporazuma, prema nekim političarima, idu otprilike na način da, prema tvrdnjama Inzka, svaka institucija koja nije eksplicitno navedena u sporazumu suprotna je ''izvornom Daytonu'' i vještačka je tvorevina. No, naglašava, u stvarnosti, ništa nije netočnije od toga.

Povratak na izvorni Dayton

''Ustav (dakle Aneks IV Mirovnog sporazuma) jasno predviđa dinamički proces, i nudi nekoliko modaliteta za uspostavu i razvoj ''dodatnih nadležnosti i dodatnih institucija''. Najčešće korištena metoda da država preuzme dodatne nadležnosti i uspostavi nove institucije je, naravno, uz suglasnost entiteta. Uprava za neizravno oporezivanje je takva institucija, utemeljena prijenosom nadležnosti sa dva entiteta'', ističe Inzko.

Naglašava da je to očigledno bio pametan potez. UNO je, dodaje, donijela dramatičan porast stope prikupljenih prihoda (poreza), što je entitetima dalo novac da financiraju škole, bolnice i druge osnovne usluge za građane.

Drugi način na koji država preuzima dodatne nadležnosti je u svrhu očuvanja svog suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke neovisnosti i međunarodnog subjektiviteta zemlje. Na taj način, piše Inzko, utemeljena je Državna granična služba.

''Konačno, ključna činjenica koja potvrđuje zašto su institucije utemeljene nakon 1995. godine u potpunosti u skladu s Ustavom i Mirovnim sporazumom je činjenica da je to utvrdio Ustavni sud BiH! U skladu sa 'izvornim Daytonom', odluke ovoga suda su 'konačne i obavezujuće'. Iako se ta činjenica nije nikada promijenila, mi smo svejedno i dalje svjedoci stalnih napada na sud i njegove odluke. Ustavni sud je dio Ustava BiH. Unatoč tome, jedan entitet nedavno je organizirao referendum suprotan odlukama toga suda! A ipak, ta ista politička stranka najglasnija je u vezi s povratkom na 'izvorni Dayton'. To je besmisleno'', poručio je Inzko.

Ono što je, po njegovom mišljenju, također interesantno je da neki od istih tih političara koji su provodili reforme u skladu s Mirovnim sporazumom sada dovode u pitanje legitimitet tih reformi i zahtijevaju ''povratak na izvorni Dayton''. Ti političari, ističe, promijenili su priču zato što im to politički odgovara.

Dodao je da zaboravljaju činjenicu da su aktivno sudjelovali u prijenosu nadležnosti s entiteta na državni nivo i da su dali svoju podršku uspostavi državnih institucija.

Lažna priča za birače

''Retorika o 'pravnom nasilju' visokih predstavnika, posebno onih ranijih, veoma je česta. Tu jednostavno moram sve podsjetiti da 'izvorni' tekst Mirovnog sporazuma navodi da je visoki predstavnik 'konačni autoritet' za tumačenje ovog sporazuma. Političari koji žele da se vrate na 'izvorni Dayton' zanemaruju tu činjenicu i umjesto toga insistiraju na svom tumačenju sporazuma. To sigurno nije u skladu s 'izvornim Daytonom', naglasio je Inzko.

Takvi nedosljedni politički stavovi, podcrtava Inzko, ukazuju na to da ta politika nema puno veze s obranom entiteta ili naroda, ali ima puno veze s osiguranjem osobnih interesa određenih političara.

Kaže da su tijekom godina isti političari promijenili stavove, selektivno birajući dijelove Daytonskog sporazuma da bi napravili lažnu priču za svoje biračko tijelo i tako ostali na vlasti.

Oni, tvrdi, uporno i svjesno zanemaruju činjenicu da je Daytonski sporazum cjelovit dokument. Dayton, kaže, ''nije švedski stol s kojeg možete birati što vam se sviđa!''.

Nepoštena politika

''Najveći problem je što isti ti političari, kada pozivaju na 'povratak na izvorni Dayton', u suštini osporavaju same osnove Daytonskog mirovnog sporazuma, a posebno Ustava BiH. Ta politika stalnog osporavanja institucija na državnom nivou i njihovih odluka jača tenzije i drži zemlju zakovanu u prošlosti. Za zagovornike ove politike, pitanja koja su važna za ljude u cijeloj BiH, kao što je poštovanje pravila i bolji životni standard, nisu važni. Kao posljedica, BiH je, umjesto da ide naprijed, postala taoc diskusija koje se bave podjelama i gledaju u prošlost'', tvrdi Inzko.

Smatra da se ta ''nepoštena politika, pod pametno smišljenom krinkom povratka na izvorni Dayton, već raširila i na Federaciju BiH, samo što je pojedini umjesto Daytona zovu povratak na izvorni Washingtonski sporazum''.

''Možda postoji razlika u ciljevima, ali oba imaju isti rezultat: povišene tenzije, eventualna blokada napretka, i u konačnici moguća stagnacija. To je razlog zašto ih obje treba odbaciti. BiH prijeko su potrebni političari koji bi fokus vratili na budućnost i na izvor prosperiteta, a to je politička stabilnosti, vladavina prava, funkcionalna tržišna ekonomija, neovisnost medija i ljudska prava. Takav pristup donio bi daleko više dobra ljudima BiH od lažnih priča o 'povratku na izvorni Dayton''', zaključio je Inzko, priopćeno je iz OHR-a.