Inzkova dopuna Kaznenog zakona: 30 prijava, 2 predmeta i nijedna optužnica

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prošlo je nešto više od dva mjeseca, od kako je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio dopune Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Tužiteljstvu BiH podneseno je 30 kaznenih prijava, formirana su dva predmeta, a još nijedna optužnica nije podignuta. Ipak, u javnom prostoru znatno je manje izjava kojima se krše Inzkove dopune Kaznenog zakona.

''Nakon odluke bivšeg visokog predstavnika u BiH, Valentina Inzka, o dopuni Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i zakonom kažnjava negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, u Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine do danas zaprimljeno 29 prijava, među kojima i prijave protiv Dodik Milorada'', Priopćili su iz Tužiteljstva BiH, prenosi BHRT.

Dopune Kaznenog zakona, koje je nametnuo Valentin Inzko i koje su na snazi već dva mjeseca, osim političke krize nisu donijele konkretan epilog u pravosudnim institucijama. U proteklom razdoblju na adresu Tužiteljstva BiH stiglo je oko 30 kaznenih prijava zbog negiranja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina – i sve su ostale samo na formi – formiranje predmeta, čije procesuiranje još nije otišlo korak dalje.

''Nijedna od tih kaznenih prijava do sada nije rezultirala podizanjem bilo kakve optužnice tako da nemamo informaciju da se taj zakon počeo primjenjivati. Da što prije uđemo u jedan postupak jer će to posebno ovisiti od sudske prakse, dakle način na koje će se implementirati same izmjene će biti podjednako važne kao i same izmjene tog zakona'', objašnjava Denis Džidić, Balkanska istraživačka mreža BiH.

Izmjene koje je Inzko donio na svom odlasku su pravno precizirane i provodive i tu nema ništa sporno, kažu pravnici. Međutim, pitanje je, tvrdi Muselimović, ima li bh. pravosuđe političku pozadinu da takve norme provede do kraja. Situacija je trenutno takva, da pravosuđe po svemu sudeći, čeka da politika riješi ovaj problem.

''Nije novina u životu zajednice da neko nametne norme kojima se mogu regulirati odnosi. Ovdje je jedina pogreška prema mom mišljenju gospodina Inzka što je to donio u vremenu svoga odlaska. Ova norma je trebala biti donesena davno prije i na taj način je trebalo zaustaviti ljude koji su otvoreno godinama glorificirali ljude koji su na međunarodnom sudu za ratne zločine proglašeni ratnim zločincima'', govori Josip Muselimović, pravni stručnjak.

Velizar Antić, politički analitičar objašnjava: ''Naravno da pravosuđe čeka kako će se ova situacija prije svega na tom političkoj razini riješiti i kako će oni reagirati – je li utjecalo na smanjenje govora o genocidu u Srebrenici kod naroda ja vjerujem da jeste zato što je narod na neki način uplašen. Ljudi ne znaju kako će sutra neko reagirati hoće li neki sudac podići optužnicu, osuditi nekoga na tri godine''.

Prema novim odredbama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, onima koji negiraju genocid, ratne zločine i onima koji veličaju ratne zločince prijeti zatvorska kazna do pet godina.