Istočni Mostar egzistira kao poluotok

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Milorad Vučić, najstariji mještanin u naselju Zijemlje u općini Istočni Mostar, najsjevernijem dijelu Hercegovine, za Nezavisne novine je pričao o životu u ovoj općini.

''Mene kada neko pita kako sam i kako mi je danas, ja velim: "Od Boga fino, od cara kako dade i znademo." Jer, sve su izbjeglice vazda građani drugoga reda'', počinje svoju priču Vučić

"Ono nam je rođak u Srbiji, Aleksandar Vučić, premijer Srbije, samo se ne poznamo…", komentira kroz smijeh 73-godišnjak, objašnjavajući da su se tri brata Vučića svojevremeno raselila na tri geografska područja, odnosno Bugojno, Ramičiće i Zijemlje.

Zijemlju, je do rata bilo mjesna zajednica grada Mostara, a od devedesetih godina postaje dijelom rubne općine u RS Istočni Mostar.

Dok je bilo Tite, bilo je svega

"Nekada je ovdje bilo sedam kuća, a već prije rata stanovništvo je polako odlazilo u razvijenije sredine. Ja sam radio u šumarstvu, zatim u zrakoplovnoj industriji 'Sokol Mostar', napravio sam tada kuću u današnjoj FBiH, bio u ratu osam godina, a zatim umirovljen sa 420 KM, pa 380 KM i danas je to 250 KM. Pošteno da vam kažem, dok je bilo Tite, bilo je svega, jer dijete si mogao školovati dokle 'oćeš, posla naći gdje god 'oćeš, a to je danas najteže. I zato nama djeca i odlaze, a ako tako bude, života neće ni biti, kad vam kažem", priča Milorad.

Imovinu je svu vratio u Potocima, u Dabićevini, a Zijemlje mu je stara očevina, na koju je došao u ratu, kao izbjeglica, i tu je obnovio koliko je mogao.

Sa suprugom Radmilom, sinom Svetozarem i snahom Milijanom od poljoprivrede, mirovine i jedne policijske plaće podiže unuke Draganu i Slađanu, obje nevesinjske odlikašice. Ovdje, na "poluotoku" na sjeveru Hercegovine, tako živi i svih dvjestotinjak mještana. Ukidanjem područnih odjeljenja policije od 2005/06. godine znatno su im otežani uvjeti života, prije svega školovanim policajcima koji putuju i do 130 kilometara dnevno, a zatim i u sigurnosnom smislu, jer su češće pljačke, šumska krađa, lovokrađa, krađa elektrodistribucijske mreže, crkve…

Iako uglavnom treće životne dobi, Zijemljani žive bez pošte, trgovine, hitne pomoći, škole i najvažnije putne infrastrukture.

Bez pošte, trgovine, škole, hitne...

"Imam tri sina, svi su ženjeni, ali podstanari, a na prvoj liniji bili. Oni mi pomažu koliko mogu", naglasila je za Nezavisne Dara Matrak, ne želeći da govori o očekivanjima od izbornog listopada, ali ne krijući nezadovoljstvo situacijom u kojoj se nalaze i ona i njena obitelj. Od Trebinja do Mostara, na ovom, najsjevernijem dijelu Hercegovine, čak je 60 posto površine pod šumom, dok je 500 hektara obradivog zemljišta. U općini su svi kompaktna mala zajednica u kojoj se jedni na druge oslanjaju i kada treba fizički i na drugi način pomoći, iz grada nešto dovesti ili susjeda povesti, kad je vrijeme koševine, krtole...

Određenim danima u tjednu iz Nevesinja općina Istočni Mostar dovozi liječnike u Dom zdravlja ovdje, te sufinancira prijevoz za dvadesetak učenika ili zaposlene u policiji koji putuju do Nevesinja, Gacka… Vitalna važnost Radovan Palavestra, načelnik općine, ističe da je uređenjem rasvjete i sređivanjem vodovoda ovdje znatno unaprijeđen život.

"Ipak, nama je najvažniji put, odnosno 15 kilometara asfaltnog puta koji može da obnovi život i industriju, jer imamo domaćinstva koja imaju po 10 grla krupne stoke i do 300 sitne stoke, pilane, obradivo zemljište... Poslije rata nismo imali nijedan međunacionalni incident, iako ovdje žive Srbi, kao i Bošnjaci i Hrvati, ljudi su jedino poznati kao domaćini", naglašava Palavestra, svjestan da je općina udaljena 20 do 25 kilometara od ustanova od vitalne važnosti za domaćinstva. On, međutim, kaže: "Dajte Hercegovini vrijednost samo jednog kilometra autoputa, pa će presvući sve putove od Nevesinja, Gacka, Bileće, Trebinja, Ljubinja, Berkovića i povezati sve što nije povezano.

''Poluotok Istočni Mostar''

"Na nivou općine participiraju stranke SDA, SDS, NDP i SNSD, a budući da je Zijemlje od Mostara udaljeno oko 20 kilometara, od čega je oko pet pod makadamom, dok asfalta nema ni na 10 kilometara s druge strane, do Nevesinja, očekuje se pomoć Vlade RS, Direkcije za putove i Vlade FBiH. "Općina smo preko velike Veleži, do Berkovića, prostiremo se na 40 kilometara puta i dio puta od Mostara do Nevesinja također je u našem sastavu", kaže Palavestra. Naglašava da imaju problem pasivne registracije Srba koji žive ovdje, a nemaju osobnu iskaznicu jer obnavljaju kuće u Bijelom polju, pa moraju imati osobne u Mostaru.

"Iako egzistiramo kao 'poluotok', od strateškog smo značaja za RS, od devedesetih godina 20. stoljeća, kada je u ratu na ovoj regiji i za mostarsko-nevesinjski dio poginulo 150 mladića, sve do danas", objašnjava Palavestra. Uvjeren da su upravo male i rubne općine najvažnije za razvoj RS, ističe da su na ovoj regiji predviđena tri vjetroparka, dok je izgrađeni Dom mjesto okupljanja, a zgrada općine centar za administrativne poslove i potrebe stanovništva.