Iz Aluminija poručuju da će se boriti do kraja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici mostarskog Aluminija, Vlade FBiH i Abraham Grupe koja želi kupiti posrnulu tvornicu, uskoro će imati novi sastanak na kojem će detaljnije razgovarati o planovima koje ta međunarodna korporacija ima vezano za bivšeg hercegovačkog giganta.

Potvrda je to najave koju je prije nekoliko dana u Mostaru izrekao i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon sastanka s članom predsjedništva iz reda srpskog naroda Miloradom Dodikom. Već je poznato da je Vlada FBiH spornim označila 10 točaka u biznis planu kojeg su predstavnici Abraham grupe predstavili federalnoj Vladi.

Puno spornih točaka

Resorni ministar Nermin Džindić između ostalog je kazao kako je izraelsko-kineska grupacija zatražila garanciju fiksne cijene električne energije, te druge povlastice, što po Vladi nije izvedivo, piše Dnevni list.

''Tražili su da cijena električne energije bude fiksna u iznosu od 40 eura po megavatsatu u razdoblju od 10 godina, a Vlada FBiH to ne može jamčiti jer se cijena formira na osnovu tržišta'', rekao je nedavno Džindić.

Po njegovim riječima tražena je i pomoć na ukidanje određenih naknada na prijenos električne energije i druge naknade, čega ih Vlada također ne može osloboditi.

Nakon toga oglasili su se iz sindikata Aluminija koji su uputili novi, posljednji apel političkim liderima da pokušaju 'ispregovarati' preživljavanje kompanije u kojoj je trenutno zaposleno još 390 ljudi, od 900 koliko ih je bilo do trenutka ponora.

Dragan Čović je potom u Mostaru kazao: ''Na nama je da izvršimo sva obećanja koja smo dali. Idući tjedan će biti sve puno jasnije. Puno je stvari ostalo da se raspravi. Ali da ne bih bio vidovnjak pozvali smo te ljude (Abraham Grupa, nap.a) da objasne svoje ponude tako da nema nikakvih zabluda i da znamo kakve korake vući dalje''.

U slučaju da pregovori s Abraham grupom ne uspiju Aluminij će ići u stečaj, a preostalih 390 ljudi dobit će otkaz i pripadajuće otpremnine. Aluminij je u srpnju ove godine 'isključen iz struje' zbog ogromnih dugova većih od 400 milijuna maraka.

Iz Aluminija poručuju da će se boriti za opstanak do posljednjeg trenutka. Međutim, pitanje je hoće li njihova borba biti dovoljna ukoliko vlasnici kompanije i investitori ne nađu zajednički jezik.

Prije mjesec dana pojedinci iz Vlade FBiH su kao vrlo ozbiljnu spominjali i ponudu arapskog 'WAQT Trade LLC-a', ali te ponude još nema ili se ne želi prezentirati javnosti. Moguće je da se čeka i konačni rasplet s izraelsko-kineskim konzorcijem.

Izraelska ponuda

Podsjetimo, predsjednik M.T. Abraham Grupacije iz Izraela Amir Gross Kabiri izrazio je za Dnevni list očekivanje da će Vlada Federacije BiH prihvatiti ponudu koju je njegova kompanija dostavila zajedno s dva kineska giganta za pokretanje proizvodnje u mostarskom Aluminiju, čiji su pogoni isključeni s napajanja električne energije početkom srpnja zbog velikih dugovanja.

Planovi izraelsko-kineske grupacije povezani su s izgradnjom termoelektrane ili plinske elektrane snage 300-350 megawata koje bi Aluminiju osiguralo stabilnu opskrbu električne energije. U međuvremenu očekuju da bi Federacija BiH osigurala konkurentnu cijenu električne energije kako bi Aluminij mogao normalno raditi.

''Bez ove potpore Vlade FBiH postojanje Aluminija nije održivo u bilo kojem tržišnom stanju. Vjerujemo da će odluka o Aluminiju, ako je već politička, biti ispravna za građane'', rekao je Kabiri i naveo kako je u svijetu prosječna cijena struje za aluminijsku industriju iznosi 27 eura po megavatsatu.

Predsjednik M.T. Abraham Grupacije naveo je kako bi za pokretanje Aluminija trebalo izdvojiti 50 milijuna eura, te da bi trebale dvije godine kako bi se svih 256 ćelija stavilo u pogonu. Predviđeno je dodatno ulaganje od 160 milijuna eura kako bi se povećali proizvodni kapaciteti i poboljšali uvjeti u trenutačnim pogonima.

Mostarski Aluminij prestao je s radom 10. srpnja zbog visokih dugovanja, uglavnom za električnu energiju. Uz Vladu Federacije BiH koja je najveći pojedinačni suvlasnik 44 posto dionica, mali dioničari radnici imaju još toliki udjel, dok je Vlada RH suvlasnik 12 posto Aluminija.