Izbjeglice žele nastaviti put Europe, zabilježeni incidenti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska u suočavanju s izbjegličkom krizom ima na raspolaganju 71 milijun eura iz Fonda za azil i migracije u tekućem sedmogodišnjem razdoblju, može zatražiti i dodatnu hitnu pomoć, isto tako može zatražiti i raspoređivanje brzih graničnih interventnih timova ili aktivirati mehanizam civilne zaštite, rečeno je u četvrtak u Europskoj komisiji.

"Pratimo situaciju u vezi s dolaskom izbjeglica u Hrvatsku. Mogu općenito podsjetiti na potporu koju već nudimo Hrvatskoj - ukupno 71 milijun eura iz Fonda za azil i migracije za razdoblje 2014-2020. godine kako bi se mogla nositi s migracijskim i sigurnosnim izazovima", rekla je glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.

Dodala je, pozivajući se na današnju izjavu u Budimpešti povjerenika za unutarnje poslove i migracije Dimitrisa Avramopulosa, da je "Komisija spremna pomoći ako Hrvatska zatraži dodatnu hitnu pomoć kako bi se mogla nositi s primanjem novih izbjeglica".

Koridor mimo zakona

"To smo i ranije činili za određeni broj zemalja. Osim toga svaka zemlja članica može pokrenuti mehanizam civilne zaštite u okviru kojega ostale članice mogu pružiti svaku vrstu materijalne pomoći, koju koordinira Komisija, kao što je to učinjeno za Mađarsku", rekla je Andreeva.

Ona je rekla da Frontex, europska agencija za upravljanje vanjskim granicama, ima mogućnost raspoređivanja brzih graničnih interventnih timova, mehanizma koji je namijenjen za brzu operativnu pomoć u ograničenom vremenskom razdoblju, koji se može aktivirati na zahtjev zemlje članice koja se suočava s hitnom i izvanrednom situacijom na vanjskoj granici EU-a kada veliki broj državljana trećih zemalja pokušava ući na teritorij zemlje članice EU-a.

Taj mehanizam je već aktiviran na zahtjev Grčke 2010. godine za pomoć na njezinoj granici s Turskom. Na upit može li Hrvatska zatražiti aktiviranje toga mehanizma, Andreeva je odgovorila potvrdno.

Andreeva je također rekla da je moguć novi prijedlog za preraspodjelu izbjeglica, koji bi se odnosio i na izbjeglice koje su pristigle u Hrvatsku.

"Naš je prvi prijedlog iz svibnja za raspodjelu 40.000 izbjeglica, koji se nalaze u Italiji i Grčkoj, drugi je iz rujna za 120.000, u kojem je tim dvjema zemljama dodana Mađarska, ta dva prijedloga su na stolu, a uvijek postoji mogućnost predlaganje još jednog mehanizma za realokaciju izbjeglica", rekla je Andreeva.

Izvori u EU-u kažu da bi eventualna uspostava koridora kroz Hrvatsku kako bi izbjeglice mogle nastaviti dalje prema željenom odredištu mogla predstavljati kršenje europskih zakona i obveza država članica.

Na upit što Hrvatska može učiniti ako ljudi ne žele ostati u njoj, glasnogovornik Margaritis Schinas je odgovorio: "Mi nismo tu da savjetujemo hrvatsku vladu, koja je legitimna vlada i koja donosi odluke".

Pitanje azila u Europskoj uniji regulirano je Konvencijom iz Dublina, koja je s ovom izbjegličkom krizom u potpunom raskoraku sa stvarnošću. Ona propisuje da je prva zemlja članica u koju je ušao tražitelj azila dužna razmotriti njegov zahtjev. Izbjeglice koji ulaze u Hrvatsku već su ranije ušle na teritorij EU-a, najveći broj u Grčkoj. Tamo najčešće nisu ni registrirani tako da njihov povratak u Grčku nije ni provediv jer nema dokaza da su ušli baš u Grčkoj. Osim toga, dobar dio izbjeglica ni ne želi se registrirati u zemljama u kojima ne žele ostati i većina njih želi u Njemačku ili Švedsku kao krajnje odredište, a u tu svrhu često i uništavaju osobne dokumente kako ih se ne bi moglo registrirati.

Konvencija iz Dublina kaže da su sve članice dužna zbrinuti sve koji dođu na teritorij EU-a, registrirati i razmotriti eventualni zahtjev za azil. Ako te osobe ne žele azil u prvoj zemlji u koju su došle ili se ne žele registrirati, onda ih ta zemlja treba vratiti u njihove države pod uvjetom da su sigurne i ako s njima postoji sporazum o readmisiji ili u treću državu iz koje su došli ako je ta država sigurna.

Hrvatska bi, po tim pravilima, izbjeglice koji ne žele zatražiti azil u njoj mogla vratiti ili u Grčku, prvu zemlju EU-a u koju su ušli, što nije funkcioniralo ni kada je Mađarska to pokušavala ili u Srbiju, treću zemlju iz koje su neposredno došli.

Međutim, ni tu situacija nije jednostavna. Na upit može li se te izbjeglice vratiti u neku od zemalja zapadnog Balkana na temelju sporazuma o readmisiji, povjerenik za politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn rekao je da su zemlje zapadnog Balkana žrtve neuspjeha u rješavanju izbjegličke krize i da ih ne bi trebalo dodatno opterećivati.

"Naša je obveza da im kao EU pomognemo, a ne da ima dodamo dodatni teret. U tom smislu moramo naći rješenje koje ne stvara dodatni teret jer to ne bi bilo fer ni prihvatljivo", rekao je Hahn.

Ostojić: Neprihvatljivo da samo Hrvatska mora poštivati međunarodne ugovore

Nije prihvatljivo da se Hrvatska tretira kao zemlja u kojoj se međunarodni ugovori moraju poštivati, a da se to ne mora činiti u zemljama okruženja kroz koje prolaze migranti na putu prema zapadnoj Europi, poručio je u srijedu iz Tovarnika hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić dodajući kako su svi hrvatski kapaciteti za smještaj izbjeglica popunjeni.

"Mi smo u ovom trenutku popunili naše kapacitete i tijekom razgovora sa čelnicima UNHCR-a i EU-a rečeno je da je Hrvatska puna. Nismo zemlja koja u danom trenutku ne može biti solidarna ali u ovom trenutku tražimo od njih da zaustave priljeve koji se događaju u zemljama koje ovo dopuštaju", izjavio je novinarima Ostojić na željezničkom kolodvoru u Tovarniku.

Tovarnički željeznički kolodvor od rano jutros je okupiran s nekoliko tisuća migranata koji su u Hrvatsku ušli iz Srbije, nakon čega ih je policija usmjerila prema kolodvoru, odakle ih prema Zagrebu treba odvesti vlak.

Po Ostojićevim riječima, oko 6000 migranata, koliko ih je od srijede ušlo u Hrvatsku, ne može ugroziti sigurnost države. Vlada intenzivno radi i pokušava riješiti probleme na koje se nailazi na terenu, rekao je dodajući kako su "svi oni koji su do prije nekoliko dana govorili da se ne smiju ponoviti scene iz Makedonije, Srbije i Mađarske sada promijenili ploču".

"Dok ste vi na prvoj crti, neki iz arhiva šalju poruke kako treba raditi na prvoj crti", komentirao je kritike na račun Vlade.

Ponovio je kako Hrvatska očekuje da obveze koje ona mora poštivati glede prihvata i postupanja prema migrantima, moraju poštivati i Srbija, Makedonija i Grčka. Na primjedbu novinara da bi u tom slučaju Grčka "eksplodirala", Ostojić je ustvrdio kako "do sada nije eksplodirala" a "nitko nema pravo doći u situaciju da na ovaj način pokušava riješiti svoje probleme".

"Za to postoji EU koja se dogovara, između ostaloga, i oko preseljenja", kazao je. Također je izrazio očekivanje da se do večernjih sati Tovarnik u potpunosti rastereti izbjeglica.

Naša je obveza da migrante prema pravilima EU registriramo, da oni zatraže međunarodnu zaštitu. Mi smo prema njima dužni postupati prema zakonima, napomenuo je ne želeći kalkulirati s broje izbjeglica koji Hrvatska još može očekivati iz Makedonije i Srbije.

"Nitko od ovih ljudi nije ušao u Hrvatsku po principu otvorenih vrata i 'izvol'te - dođite'. Postupali smo temeljem međunarodnih konvencija", rekao je Ostojić istaknuvši kako će se Hrvatska i dalje držati međunarodnih ugovora.

Dok je Ostojić davao izjavu novinarima, izbjeglice su se ukrcavale u desetak autobusa koji su stigli na kolodvor. Autobusi će ih, kako se neslužbeno doznaje, prevesti do susjedne Ilače na čijoj željezničkoj stanici je vlak koji će ih odvesti u prihvatne centre kod Zagreba.

Slovenija Hrvatskoj nudi pomoć; nema koridora

Slovenska ministrica unutarnjih poslova Vesna Gjerkeš Žnidar u četvrtak je u telefonskom razgovoru s hrvatskim kolegom Rankom Ostojićem ponudila pomoć ako bi je Hrvatska zatrebala, ali je ponovo isključila mogućnost uspostave koridora za migrante preko Slovenije, objavilo je u priopćenju za javnost slovensko ministarstvo.

Uz to, Gjerkeš je u razgovoru s hrvatskim kolegom naglasila da od Hrvatske očekuje poštovanje i ispunjavanje svih obveza koja je Hrvatska prihvatila kao članica EU-a, a koje proizlaze iz europskog acquisa.

Što se tiče koridora za izbjeglice preko slovenskog teritorija, Gjerkeš je navela da se o tome nije razgovaralo i da je takva informacija bila pogrešna.

Europska pravna stečevina ne poznaje koncept humanitarnih koridora za izbjeglice i kad bi Slovenija migrantima iz susjednih država omogućavala prijelaz kroz svoj teritorij time bi kršila europsku regulativu, istaknulo je slovensko ministarstvo unutarnjih poslova.

Slovenski premijer Miro Cerar rekao je, nakon sastanka koji je s njim zahtijevao austrijski kancelar Werner Faymann u Ljubljani, da će Slovenija štititi svoju južnu, šengensku granicu s Hrvatskom po pravilima i obvezama koje je preuzela te da se tih obveza pridržava.

Slovenski mediji navode da je ideja o izbjegličkim koridorima ipak prisutna kod nekih slovenskih stručnjaka za pitanja migracija i sigurnosti te da je i Ljubljana prije stanovitog vremena o toj zamisli razmišljala ako bi pritisak na njenu južnu granicu postao prevelik.

Izbjeglice ne žele ostati u Hrvatskoj

Niti jedan od izbjeglica koji su u četvrtak ujutro stigli u Sisak i smješteni su u bivšoj vojarni Viktorovac, nije izrazio želju da ostane u Hrvatskoj niti je zatražio azil.

"Kažu kako su sada zadovoljni, ali se već zanimaju za nastavak puta, jer njih Hrvatska uopće ne zanima. Žele da im omogućimo kontakt s njihovim obiteljima", rekao je glavni imam sisački Alem ef. Crnkić, koji je s izbjeglicama razgovarao na arapskom, javila je Hina.

U Sisak je jutros stigla 51 izbjeglica i svi su muškarci. Vidno umorni od cjelonoćnog napornog puta, oni se tijekom dana odmaraju. U bivšoj vojarni u kojoj su smješteni i koju dijele s pripadnicima Interventne policije, imaju puni komfor, uređene sobe s novom posteljinom, primjerene sanitarne čvorove, a tijekom dana će dobiti i TV prijemnike sa satelitskim programom. O njima skrbe djelatnici Crvenoga križa, Islamska zajednica i sisački Merhamet uveli su dežurstva, a posjetili su ih sisačka gradonačelnica i glavni sisački imam.

Gradonačelnica Kristina Ikić Baniček je rekla novinarima kako najčešće pitaju koliko će se dugo ovdje zadržati. Zbog toga se niti ne žele u Sisku registrirati, a niti jedan nije zatražio azil u Hrvatskoj. Iako izražavaju zadovoljstvo prijamom i smještajem, njihove su misli usmjerene nastavku puta prema Njemačkoj i skandinavskim zemljama, rekla je.

"Objekt u kojem su smješteni idealan je za takve potrebe. Izbjeglice nemaju nikakvog kontakta s građanima, a o njima skrbe djelatnici Gradskog društva Crvenog križa. To je dobro zbog njihove, ali i sigurnosti građana. Mislim da smo kao grad položili ispit, te pokazali punu zrelost i humanist", rekla je Ikić - Baniček.

Efendija Crnkić je rekao da će im Merhamet tijekom dana dostavi topli obrok, prvi nakon nekoliko dana. "Za njihovog boravka u Sisku bit ćemo im servis, kako bi zadovoljili njihove društvene, higijenske, vjerske i druge potrebe", rekao je efendija Crnkić.

U Crvenom križu kažu kako se javljaju mnogi građani Siska spremni da izbjeglicama pruže pomoć. Donose igračke, odjeću sanitarne i druge potrepštine. Iz Crvenog križa poručuju da sve donacije dostave u Gradsko društvo Crvenog križa u Tomislavovoj ulici, koje će ga potom distribuirati prema potrebama.

Izbjeglice je u središtu Siska dočekao veliki transparent na kojem uz dobrodošlicu na engleskom, piše: "I mi smo nekad bili izbjeglice".

Svoj posjet izbjeglicama za sutra ne najavio u sisačko-moslavački župan Ivo Žinić.

Zabilježeni manji incidenti

Iako je grupa emigranata u Tovarniku, od iscrpljenosti i vrućine, izgubila strpljenje i krenula pješice uz prugu, nakon policijskog upozorenja vratili su se na željezničku postaju, no manji se incidenti događaju u zagrebačkom hotelu Porin oko kojega je interventna policija.

Prema informacijama s terena izbjeglice su mirno i bez pružanja otpora poslušale policijska upozorenja. Nakon nekoliko stotina metara kolona od petstotinjak izbjeglica koja je krenula uz prugu zaustavila se uz uvjeravanja da po njih dolazi organizirani prijevoz.

Desetak autobusa pristiglo je u 14 sati na željeznički kolodvor u Tovarniku na koji se prema neslužbenim procjenama nalaze 4000 migranata koji su tijekom noći i prijepodneva prešli iz Srbije u republiku Hrvatsku.

Iako je bio najavljen dolazak željezničke kompozicije na kolodvor u Tovarnik s kojom su imigranti trebali biti prevezeni u Zagreb i u tamošnje smještajne centre, na kolodvor su došli autobusi u koje ulaze imigranti te će kako se neslužbeno doznaje autobusima biti prevezeni do Đeletovaca nedaleko Tovarnika.

Prije dolaska autobusa na željeznički kolodvor došla je skupina pripadnika Interventne policije kako bi osigurali red i mir u slučaju da imigranti pokušaju svi odjednom doći do autobusa. Oni se, naime, do autobusa puštaju u skupinama.

Za sada ne postoji mogućnost izbijanja zaraznih bolesti

Ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije Kata Krešić izjavila je da s obzirom da su migranti koji se nalaze na željezničkom kolodvoru dislocirani od lokalnog stanovništva u Tovarniku, za sada ne postoji mogućnost izbijanja zaraznih bolesti.

"Ovdje na malome prostoru trenutno je smješteno nekoliko tisuća osoba i što oni budu ovdje više boravili, to će biti veći rizik za njihovo zdravlje", kazala je Krešić.

Po njezinim riječima djelatnici Hitne medicinske pomoći pružaju zdravstvenu pomoć onima kojima je ona potrebna, a riječ je o zdravstvenim tegobama poput ogrebotina ili bolova u nogama zbog iscrpljenosti. "Oboljelima od šećerne bolesti se po potrebi daju lijekovi, odnosno inzulin", kazala je Krešić.

Upozorila je da su ekstremnim naporima izloženi i svi oni koji imigrantima pružaju pomoć na željezničkom kolodvoru u Tovarniku te da i o njima također treba voditi računa te djelatnike angažirane na pružanju pomoći izmjenjivati dovoljno često.

Interventna policija u Porinu

U prihvatilištu Porin i oko tog objekta u kojem su jutros smještene prve izbjeglice raspoređena je interventna policija. Iz tog prihvatilišta u srijedu su izmješteni raniji stanari, tražitelji azila, kako bi se omogućio smještaj izbjeglicama. Dio azilanata, njih desetak koji ne žele premještaj u druga skloništa poput Ježeva i Kutine, prosvjeduje u parku preko puta gdje su podigli dva manja šatora. Ne žele otići iz Zagreba gdje kako kažu imaju prijatelje, a neki čak i obitelji.

Jedan od njih kamenom je gađao snimatelja, nakon čega ga je jedan fotoreporter srušio na tlo i zadržao do dolaska policije.

Istovremeno neki od izbjeglica su s balkona bacali role toalet papira i komade namještaja uzvikivali "sloboda, sloboda", "ne želim biti ovdje", "želim otići".