Izbori u Mostaru: Koliko je 'oku privlačno' predstavljanje stranaka

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon 12 godina bez izbora, u Mostaru se u najmanju ruku očekivala 'bombastična' kampanja i borba stranaka, za ispravku svega (ne)urađenog u Mostaru. No predizborna kampanja za do sada bezizborni grad je poprilično blaga i inertna.

Različita istraživanja u svijetu su pokazala da plakati ne zauzimaju značajno mjesto pri odluci birača za koga da glasuju. U BiH bi takva statistika bila još slabija jer većina birača glasa po inerciji i navici bez obzira na programe stranaka i ono što im nude u izbornim kampanjama, smatra Ivana Marić politička analitičarka i savjetnica za odnose s javnošću.

''Nemoguće je da će HDZ BiH glasač promijeniti svoju izbornu odluku zbog plakata, a to se odnosi i na birače drugih stranaka. Teško da ćete naći ijednog birača koji je glasao za određenog političara samo zato što ga je vidio na plakatu. Trošenje para na plakate je nepotrebno za velike i poznate stranke i njihove predsjednike jer su njihovi birači prilično sigurni. Međutim, to je igra moći i onaj koji svojim plakatima pokrije najviše gradskih površina time pokazuje svoju nadmoć, bar financijsku jer sve to mnogo košta posebno ako se angažiraju profesionalni fotografi, profesionalce marketinške agencije koje će raditi vizual, a cijene printanja i postavljanja također nisu male. Mnoge stranke plakate pripremaju i postavljaju čisto iz navike ili zato što to piše u nekom prospektu za vođenje izborne kampanje iako bi novac utrošen na to mogli mnogo efikasnije potrošiti recimo na promociju na društvenim mrežama'', smatra Marić, dodajući da velike stranke imaju dovoljno novca da zauzmu bitne pozicije za svoje plakate.

''Tih par najjačih stranaka imaju novca i da angažiraju najbolje iz svojih područja za cijelu izbornu kampanju pa tako i za plakate. Ono što je neočekivano je da se ta razlika ne primijeti previše i da laici ne primijete veliku razliku u kvaliteti skupih plakata i onih koji su manje koštali računajući ukupne troškove'', kaže Marić.

Semina Ajvaz, šefica Odsjeka za komunikologiju na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru, smatra da koncept vizualne komunikacije političkih subjekata u Mostaru na ovim lokalnim izborima ne pomjera granice kreativnosti i da one u većini slučajeva djeluju neuvjerljivo i repetitivno.

''Cilj političkog marketinga je da se instrumentima oglašavanja potencijalnim biračima predstavi rad i djelo političkog kandidata ili stranke, njihove političke namjere i ciljeve, a sve u svrhu kako bi politički subjekti stekli prednost u odnosu na oponente i time osigurali što veći broj glasova na izborima. Na mostarskim izborima među porukama je mnogo uopćenih fraza koje nisu dovoljno snažne da dopru do ciljane skupine. U kontekstu vizualne komunikacije kriteriji po kojima se određuje kvaliteta propagandnog materijala su: inovativnost, uočljivost, čitljivost, količina teksta, korištenje tipografije u naglašavanju poruka, jasnoća, vizualna prepoznatljivost, poticanje emotivne reakcije, obraćanje ciljanoj skupini i kompozicija elemenata'', kaže Ajvaz.

Nadolazeći izbori u Mostaru, ako je suditi prema dosadašnjem tijeku kampanje i onome što je prethodilo istoj, indikativno će biti pretvoreni u popis stanovništva, smatra politolog Ivan Kraljević čemu, kako kaže, svjedoče i rezultati lokalnih izbora u drugim sredinama.

''U dosadašnjem dijelu kampanje moram pohvaliti činjenicu kako su političke stranke i kandidati konačno spoznali svrhu lokalnih izbora ili se barem trude takvima prikazati. Naime, za razliku od nekih prethodnih razdoblja i izbornih ciklusa, za ove su izbore pojedini stranački jurišnici uspjeli u svoje izborne slogane i izbornu kampanju ugraditi više lokalnoga elementa'', kaže Kraljević.

Politički analitičari i stručnjaci odnosa s javnošću za Bljesak.info su prokomentirali izgled predizbornih plakata, vizualnu komunikaciju stranaka, govor tijela, koliko su stranke profesionalne i inovativne u svom predstavljanju, te kakve su poruke stranaka.

Pravo na grad

Sva tri sugovornika služila su se u jednom, Neovisna lista Pravo na grad, je drugačija.

''Neovisna lista Pravo na grad je svoju specifičnost uspjela izraziti i na plakatima. Na sličan način se u Sarajevu predstavljala stranka Damira Nikšića. Takve stranke ili neovisne liste mogu sebi dati malo više slobode u vizualama čime ističu da su drugačiji, a ljudi to od njih i očekuju. Ovakva vizualna prezentacija bi za druge stranke bila neprihvatljiva, ali se odlično uklopila u politiku koju oni zastupaju'', kaže Ivana Marić.

Semina Ajvaz pak smatra, da Pravo na grad ima loš pokušaj drugačijeg pristupa u vizualnom identitetu i grafičkom rješenju plakata.

''Kreatori ovog propagandnog materijala očito da ne znaju šta je politička propaganda i politička motivacija. Ove poruke pametan, poslovan, otvoren, kulturan postavlja se pitanje kome su upućene. Ovi pridjevi nisu prilagođeni ni za grad kao jedinicu lokalne samouprave, a ni za biračko tijelo. Plakat ne ostvaruje stupanj profesionalizacije i djeluje amaterski. Više asocira na promotivni materijal poslovnih subjekata ili edukativnih radionica. U pokušaju da pošalju urbanu poruku, poslali su poruku bez poruke'', rekla je.

S politološke strane, za Kraljevića Gospodin Mostar je ''odlično osmišljena kampanja za jednu lokalnu sredinu. 

''Gospodin Mostar može biti primjer kako se radi jedna kampanja za lokalne izbore, a ista je izgleda nastala kao plan sustavnog informiranja, proučavanja stručnih studija i na koncu izravnog razgovora s građanima o njihovim potrebama'', rekao je.

Ostajte ovdje

Lista „Ostajte ovdje – Zajedno za Mostar“ ima jako loše plakate na kojima se na prvi pogled primijeti da su urađeni amaterski, od slikanja, uklapanja slike u plakat do ostalih elemenata, smatra Marić.

''Jedan kandidat čak ima majicu s veoma istaknutim logom sportske opreme tako da bi se taj plakat mogao više smatrati reklamom za taj brend nego za kandidata za izbore'', rekla je.

S komunikološke strane, Ajvaz pojašnjava na propagandnom  materijalu SNSD-a najuočljiviji je slogan „Ostajte ovdje“, a sadržaj poruke je dobar i zasigurno pogađa metu, prilagođen je ciljanoj skupini kojoj se obraćaju.

''Međutim, grafičko rješenje je loše i više djeluje kao poziv na tribinu. Također, dva pisma nisu dobar izbor, grb RS je neprilagođen, jer su izbori u drugom entitetu'', smatra Ajvaz.

Politologu Kraljeviću je zanimljiva kampanja Liste Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar, jer je u prvi plan istaknut naslov čuvene pjesme Ostajte ovdje.

''U prvi plan istaknut naslov čuvene pjesme Ostaje ovdje Alekse Šantića, rođenog Mostarca i velikog srpskog pjesnika, kojom je nakon austrougarske aneksije Bosne i Hercegovine 1878. pozivao muslimane da ne napuštaju zemlju i odlaze u Tursku. Sada je ista usmjerena Srbima, a Srbi su potrebni Mostaru. Srpski narod ima svoju bogatu povijest u Mostaru, lik i djelo Alekse Šantića samo je jedan od primjera, ali mora imati i svoju budućnost. Unatoč svojoj podijeljenosti, Mostar je jedini stvarni multinacionalni grad u Bosni i Hercegovini i u njemu mora biti mjesta i za Srbe kao konstitutivni narod'', smatra Kraljević.

HDZ BiH

Za HDZBiH, kaže Marić bi ste očekivali da će imati najprofesionalnije urađene plakate. Međutim, smatra, to nije slučaj.

''Previše elemenata su stavili na plakat, kandidati imaju hladan izraz lica što u kombinaciji sa prekriženim rukama djeluje odbojno. Vidi se velika razlika kod kandidata koji su obukli svjetlije boje i koji se na plakatima smiješe. Izgleda kao da su željeli da kandidati izgledaju u određenoj mjeri uniformirani sa bijelim košuljama i crnim sakoima ali se nisu svi pridržavali toga. To je inače trend koji je SDA započela prije par izbornih procesa sa zelenim kravatama i maramama, a sada to sve više stranaka preuzima'', smatra Marić.

Stručnjakinja za odnose s javnošću Ajvaz pak kaže da plakati HDZ-a Bosne i Hercegovine zaista odaju profesinalan grafički pristup u kreiranju plakata.

''Međutim, slogan u kojem se pozivaju na 'kvalitetu života' nije najbolji izbor, ne može ga koristiti politička opcija koja u kontinutetu ima vlast jer su suodgovorni za loš standard. Ostale poruke su prilagođene lokalnim izborima, ali mnogo puta su izgovorene na političkoj sceni tako da djeluju istrošeno'', rekla je.

Politolog Kraljević smatra kako HDZ BiH ima dobro osmišljenu kampanju.

''Kao velika stranka, najjača stranka u hrvatskom nacionalnom korpusu, koja veliki dio svoje kampanje u posljednjih nekoliko ciklusa posvećuje političkom marketingu kao ključnom elementu u javnoj komunikaciji, ima vrlo dobro osmišljenu kampanju i poruke za birače u Mostaru. Sloganima Kvaliteta života i sigurnost, Investicije, gospodarstvo, radna mjesta, Mostar pobjeđuje te Nove generacije pokazuju svoj afinitet i obraćaju se svim građanima, stanovnicima Grada Mostara, a nikako isključivo samo Hrvatima'', kaže Kraljević.

Hrvatska republikanska stranka

''HRS su krenuli dobrim putem time što su umjesto boje za pozadinu izabrali slike grada. Takve slike izgledaju mnogo vedrije posebno kada kandidati zrače vedrinom. Šteta je što su tu više od pola tih slika grada prekrili plavom bojom. Ono što nisu dobro uradili je previše informacija na plakatu tako da trebate malo duže gledati da biste od svih tih podataka pronašli ime osobe na plakatu. Ovo je posebno nezahvalno ako znamo da ljudi plakate najčešće gledaju samo u prolazu i da nemaju vremena da traže potrebne informacije na plakatu. Ime i stranka moraju biti uočljivi na prvi pogled'', kaže Marić.

''Propagandni materijal HRS-a asocira na poziv na proteste neke nevladine organizacije koja okuplja mlade, a ilustracija fotografije je u kontradiktornosti sa sadržajem. Slogan predugačak, grafičko rješenje loše, prenatrpano tekstom i ne zna se šta je centralna poruka'', komentira Ajvaz.

BH Blok

Komentirajući promotivni materijali BH bloka Mostar, Marić kaže kako imaju sve ono što trebaju, bez nepotrebnih dodataka.

''Zamagljena pozadina na kojoj se vide dijelovi grada. U fokusu kandidati sa jasno istaknutim imenima i naziv koalicije. Uz tako malo elemenata ostalo je dovoljno prostora da se odlično uklopio i slogan kampanje'', kaže.

Crvena boja je najdominantnija i u kombinaciji sa bijelom je najbolji izbor, kaže Ajvaz.

''Crvena boja stimulira, zaokuplja pozornost, zaustavlja promet i tjera na akciju. Grafičko rješenje plakata je odlično. Poruka je jednostavna, lako pamtljiva i ovo Ž ćirilicom također upućuje određenu poruku i djeluje inovativno. Akcenat je na biračima, pokušava ih se animirati da izađu na birališta i naprave promjene'', rekla je Ajvaz.

Koalicija za Mostar

Marić smatra da je Koalicija za Mostar preuzela vizualni identitet koji SDA koristi već nekoliko zadnjih izbora. Samo su zelenu SDA boju zamijenili plavom.

''Na plakatima je nezahvalno koristiti bijelu pozadinu jer se slike teško uklope u takvu pozadinu tako da i profesionalno urađene fotografije kandidata ne izgledaju tako dobro kao što bi izgledale da su za pozadinu izabrali zamagljene slike grada, prirode ili ljudi'', kaže Marić.

Po mišljenju Ajvaz, prvi dojam Koalicije za Mostar je zadovoljavajući.

''Dobar dresscode, kao i ekspresija lica, djeluju usklađeno. Međutim, previše naglašenih detalja koji odvraćaju pažnju od suštine. Poruka je nejasna i ne može se dovesti u kontekst političke komunikacije. Mogu je shvatiti jedino upućeniji u političke prilike u Mostaru ako je poenta trebala biti da su spremni ići na zajedničku listu zarad Mostara. Fotografija Starog mosta u pozadini djeluje kao da je stajala pet godina na suncu pa izblijedila. Plava boja asocira na smirenost, lojalnost i inteligenciju'', kaže.

Kraljević pak smatra da je kampanja Koalicija iscrpila kreativne resurse i usmjerena je na obračun.

''Koalicija za Mostar 2020 koju predvodi najjača bošnjačka stranka SDA, istina, za glavni slogan ima poruku Sve za Mostar, ali njihove druge poruke iz kampanje, poglavito one izgovarane u javnim nastupima otkrivaju kako im nedostaje više kreativnosti u pristupu biračima. Njihova je kampanja više usmjerena na obračun s drugima. I to nije slučaj samo za izbore u Mostaru, SDA izgleda kao da je iscrpila svoje kreativne resurse. Dojam toga izgleda nisu mogle popraviti ni druge stranke ove koalicije. Ipak, poznajući odnose i borbu HDZ BiH i SDA (s partnerima), očekivati je kako će u završnici kampanje slijediti isprobani recept i okrenuti se ponajviše svome izbornom tijelu i borbi naših protiv njihovih'', misli Kraljević.

HDZ 1990

HDZ 1990 se, po mišljenju Marić, drži isprobanog vizualnog izgleda s jednostavnim linijama i malo boja.

''Ono u što su za ove izbore više uložili su promotivni spotovi. To je još jedan precijenjeni promotivni proizvod posebno u doba kada se koncentracija korisnika na jednu stvar mjeri u sekundama, a produkcija spotova nije jeftina. I kod njih je primjetna tendencija držanja prekriženih ruku koja prema rječniku neverbalne komunikacije znači odbijanje, što se dodatno pojačava ako se radi u kombinaciji sa namrštenim licem'', kaže.

Vizualni identitet ovih kandidata, grafički dizajn i boje koje dominiraju, po mišljenju Ajvaz, ukazuju na činjenicu da su zadovoljeni najvažniji segmenti kvalitetnog političkog predstavljanja.

''Slogan je nedovoljno snažan i teško da može izazvati emociju. Na plakate se stavljaju poruke koje upućuju na ono šta namjeravamo raditi ukoliko osvojimo vlast, a ova konstatacija da kandidat voli Mostar nije politička poruka. Više asocira na turistički slogan grada. Vizualni identitet kandidata je pohvalan, dominira bijela boja kao personifikacija poštenja i povjerenja i crvena boja kao simbol odlučnosti i jasnog stava'', smatra Ajvaz.

Kampanja  HDZ-a 1990 razočarala je Kraljevića, koji kaže da je vizualna komunikacija loša i nimalo inovativna, ako se uzme u obzir da je riječ o drugoj stranci po snazi unutar hrvatskog nacionalnog korpusa.  

Platforma za progres

Plakati Platforme za progres, misli analitičarka Marić, sadrže previše nepotrebnih informacija zbog kojih su tamnom bojom prekrili slike grada. Na plakat je dovoljno staviti ime kandidata i naziv stranke.

''Slogan se može staviti ako ga ljudi već povezuju sa strankom, ako ne onda samo nepotrebno pravi gužvu na plakatu. Osim ako se radi o jumbo plakatima. Slogane je bolje stavljati na plakate samo sa nazivom stranke, a ne kombinirati ih sa plakatima na kojima su pojedinačni kandidati'', rekla je.

Slogan, po mišljenju Ajvaz, ima prolaznu ocjenu, dosta je upečatljiv i ima kapacitet da tjera na akciju.

''Kombinacija boja odlična, grafičko rješenje solidno, izuzev poruke predsjednika stranke, za koju vjerujem da se ne nalazi i na bilbordima. Tekst poruke je predugačak, kompliciran  i neprilagođen biraču na lokalnim izborima. Odabrali su potpuno drugačiji pristup ne stavljajući sebe kao stranku u prvi plan, već animirajući građane da naprave promjene'', kaže Ajvaz.

Prva mostarska partija

Ivanu Marić, plakati Prve mostarske partije u velikoj mjeri podsjećaju na plakate Naroda i pravde s lokalnih izbora u ostatku države.

''Zašto izmišljati toplu vodu ako je netko već uradio dobar posao, posebno zato što NiP nema svoje kandidate na izborima za Mostar pa neće zbunjivati birače'', rekla je Marić.

Za Ajvaz materijal Prve mostarske partije djeluje anemično.

''Anemično, bez političke poruke, boje neupečatljive, samo imena i titule kandidata''.

Mostar moj dom

Mostar Moj dom, smatra Marić je iskoristio neke standardne elemente hrvatskih stranaka i na to dodao ljubičastu boju.

''Za ove plakate ne možemo reći da su lijepi, ali su korisni jer se jasno vidi ime kandidata, stranke pa i slogan koalicije'', kaže Marić.

Ovaj materijal Ajvaz podsjeća na obilježavanje neke godišnjice iz proteklog ratnog perioda.

''Grafički loše, bez ikakvog truda. Sadržaj poruke je dobar i može probuditi emotivnu identifikaciju. Većina stranaka i kandidata pristupa plakatima vrlo neinventivno, smatrajući da je slogan plus fotografija oproban recept. Uz to, možemo primijetiti da su neki od kandidata fotoshopirani do neprepoznatljivosti'', poručuje.

Kraljević u konačnici poručuje, da su stranke više-manje na razini javne komunikacije kakva je već standardizirana u Bosni i Hercegovini.

''Zapravo, premalo ulažu u politički marketing, odnosno ne obraćaju pozornost na značaj ovoga promidžbenog segmenta i svoje vizualne komunikacije s potencijalnim biračima'', zaključio je Kraljević

Lejla Turčilo redovna je profesorica na Odsjeku Komunikologija/Žurnalistika Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, zapitala se koliku svrhu uopće imaju plakati.

''Budući je plakat jednosmjeran vizualni kanal komunikacije s biračima, vrlo je upitno u danasnem vremenu koje nudi mnogobrojne platforme za višesmjernu komunikaciju, da li plakati uopće imaju svrhu. Oni mogu pomoći "pamtljivosti" stranke i kandidata, ali zasigurno bi glasači preferirali neki interaktivni medij u kojem mogu i sami nesto poručiti kandidatima i eventualno dobiti odgovor'', kaže Turčilo.

Istaknula je još jednu važnu dimenziju, ovakva vrsta promocije košta.

''Tiskanje plakata i zakup prostora nisu nimalo jeftini. U vremenu covida i u Mostaru koji je teško pogodjen pandemijom u ekonomskom smislu pomalo je i nepristojno davati toliki novac na plakate. U konačnici, osobno bih stranke zamolila da promotivne materijale ove vrste ne kače na mjesta koja za to nisu predvidjena i tako doprinose vizuelnom zagadjenju grada, te da ih jednako revnosno kako su ih prije izbora postavljali, poslije izbora i skinu, odnosno pospreme za sobom nakon kampanje'', poručuje Turčilo.

Podsjetimo, Služba za inspekcijske poslove Grada Mostara upozorila je političke subjekte a promidžbene oglase i plakate ne postavljaju na stabla, stupove javne rasvjete, površine te objekte i uređaje koji nisu namijenjeni u tu svrhu.

Navedeno je kako će se temeljem članka 122. Odluke o komunalno redu („Službeni glasnik Grada Mostara“, broj 06/2005), prekršajno kazniti politički subjekti, koji ne postupe sukladno gore navedenim mjerama.