Izbori za Hrvatski sabor: Birači iz BiH glasuju na 33 biračka mjesta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatski državljani koji žive u BiH moći će na izborima za novi saziv Hrvatskog sabora glasovati na trideset i tri biračka mjesta u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banjoj Luci.

Glasovanje na području BiH, gdje će se odlučivati o tri zastupnika iz XI. izborne jedinice, provodit će se 7. i 8. studenoga, a glasačka mjesta će i u subotu i u nedjelju biti otvorena od 7 do 19 sati.

Birači koji se nisu aktivno registrirali za glasovanje, mogu na dan izbora pravo na glasovanje dokazati potvrdom za glasovanje koju će im izdati diplomatsko-konzularna predstavništva u Bosni i Hercegovini.

Odlukom hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva, u Sarajevu će biti otvoreno osam biračkih mjesta, koji će biti smješteni u Srednjoj ekonomskoj školi i tamo će glasovati birači s područja središnje i istočne Bosne. U Mostaru će birači s područja Hercegovine moći glasovati na 20 biračkih mjesta u Osnovnoj školi Petra Bakule. U Banjoj Luci će u generalnom konzulatu biti otvorena dva glasačka mjesta za birače s područja sjeverne i sjeverozapadne Bosne, dok su u Tuzli pak predviđena tri biračka mjesta za glasače iz općina sjeveroistočne Bosne.

Na izborima za Hrvatski sabor provedenim prije četiri godine, u BiH je bilo otvoreno 30 biračkih mjesta, a glasovalo je oko 17.000 birača.

Inače, u sklopu XI. izborne jedinice glasovat će se u 48 država na 114 biračkih mjesta. Najviše ih je u BiH (33) te Njemačkoj (18). Ukupno je u XI. izbornoj jedinici registrirano oko 410 tisuća birača. Za tri saborska mandata iz „dijaspore“ ove će se godine natjecati kandidati s 11 prijavljenih listi.

Hrvatski parlamentarni izbori osmi su izbori te vrste i prvi parlamentarni izbori u modernoj Hrvatskoj na kojima će birači moći iskoristiti preferencijski glas, što znači da na listi za koju budu glasovali mogu zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost pred svim ostalima s te liste.

Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste imat će prednost pred drugim kandidatima bez obzira na poredak i mjesto na kojem se nalazi.

Saborski zastupnici, njih 151, biraju se neposredno tajnim glasovanjem na četiri godine. U deset izbornih jedinica bira ih se po 14, "dijaspora", to jest birači bez prebivališta u Hrvatskoj biraju tri zastupnika u posebnoj, 11. izbornoj jedinici, a pripadnici nacionalnih manjina osam zastupnika u posebnoj, 12. izbornoj jedinici.

Iskustvo moderne Hrvatske s višestranačjem je kratko, samo četvrt stoljeća. U tom razdoblju ključnu ulogu u političkom životu imali su HDZ i SDP koji su, samostalno ili s partnerima, osvajali vlast i većinu u parlamentu.

Prvi višestranački izbori za Hrvatski sabor održani su u proljeće 1990. godine, dok je država još imala oznaku "socijalistička", a Sabor bio trodoman, činili su ga vijeća općina i udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Uvjerljivu pobjedu, odnosno većinu u sva tri vijeća, osvojio je HDZ.