Izetbegović: Naš najveći problem je Dodik

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Intervju člana Predsjedništva BiH i predsjednika SDA Bakira Izetbegovića za beogradski tjednik NIN.

NIN: Premijer Srbije je rekao da je zaboravio napad u Potočarima, vjerujete li u njegovu iskrenost?

IZETBEGOVIĆ: Vjerojatno je htio reći da je prevazišao napad u Srebrenici, da to neće utjecati na njegove emocije i odluke. Zaboraviti sigurno neće moći, ali ako se uspije izdići iznad emocija, ne dozvoliti da one usmjeravaju njegove odluke, onda će zaista dokazati lidersku veličinu.

NIN: Kada ste rekli da treba imati povjerenja u pravosuđe BIH, Vučić je istovremeno rekao u Beogradu, neposredno pred vaš dolazak, da se nešto slično dogodilo još samo predsjedniku Burkine Faso: "Njega su pogodili raketom zemlja zemlja. I nikom više na svijetu se nešto slično nije dogodilo". Što mislite je li se samo šalio?

IZETBEGOVIĆ: Ne znam je li se premijer Vučić šalio, ali ja sam bio ozbiljan kad sam rekao da trebamo imati povjerenja u domaće pravosuđe, i dodao da moramo raditi na tome da ono postane takvo da svi u njega imaju više povjerenja. Samo takvo, nezavisno, nepristrano i profesionalno pravosuđe može povezati Bosnu i Hercegovinu i relaksirati odnose u njoj. To, naravno, podrazumijeva da pravosuđe ima vrh piramide, vrhovne i apelacijske sudove na državnom nivou koji ujednačavaju kriterije i presude, i time garantiraju jednakost ljudi pred licem pravde. Istragom se bavi struktura na čijem čelu je ministar sigurnosti Srbin, bitan dio te strukture je SIPA čiji direktor je također Srbin, naravno kompletnu istražno-sigurnosnu strukturu iz Republike srpske čine Srbi itd, tako da ne treba sumnjati da će biti učinjeno sve da se napadači pronađu.

NIN: Kažete da je krucijalna greška koja je rezultirala napadom na premijera Vučića odustajanje od ranijeg rasporeda kretanja kolone? Da nije malo naivno u najmanju ruku svaliti odgovornost za napad na redatelja Harisa Pašovića?

IZETBEGOVIĆ: Nije odgovornost na redatelju Pašoviću koji je želio da bolje smjesti goste nego što je to učinjeno u prethodnih 19 godina, kada su gosti stajali na suncu po sat vremena. Greška je do onih koji se bave sigurnošću, i koji nisu prepoznali opasnost u provođenju gostiju putem dugim 120 metara kroz masu od par tisuća ljudi, u momentu kada su odjeci rehabilitacije Draže Mihajlovića, uhićenja Nasera Orića i negiranje genocida u Vijeću sigurnosti bili još svježi. Bio je to novi scenarij s kojim Predsjedništvo nije bilo upoznato, ali su bile upoznate sigurnosne agencije iz BiH i Srbije, i nije mi jasno zašto su to dopustile.

NIN: Ako ste iskreni u izjavama da žalite zbog napada i nemate ništa s tim, a postoje već snimke koje su iz više uglova pokrivali svaki pedalj Potočara, zašto nema brze reakcije uhićenja i osude napadača? Zbog čega su onda osumnjičeni za napad pušteni istog dana kada su uhićeni?

IZETBEGOVIĆ: Uporno mi postavljate pitanja na koja odgovor mogu dati samo oni kojima je bila obaveza štititi goste iz inozemstva, odnosno oni koji sada vode istragu.

NIN: Vjerujete sasvim iskreno u nepristrano suđenje Naseru Oriću u Sarajevu gdje dominira kao uspješni biznismen i ratni heroj?

IZETBEGOVIĆ: Vjerujem sasvim iskreno da je Naser Orić imao nepristrano suđenje u Hagu. Ono je trajalo godinama, angažiralo je svjetski afirmirane suce i pravnike i završilo je oslobađajućom presudom. Što se tiče domaćeg sudstva, maločas sam vam dao odgovor; moramo učiniti sve da ono stekne povjerenje. U tijeku je ozbiljan proces strukturalnog dijaloga koji predvodi međunarodna zajednica i koji bi trebao ishoditi vitalnim poboljšanjima.

NIN: Sudstvo je dio problema sa RS. Šta su ključni problemi Federacije sa RS i Srbijom?

IZETBEGOVIĆ: Ključni problem Federacije, koji se zatim prenosi na BiH, pa i na regiju je destruktivna, konfliktna politika Milorada Dodika. Ta politika je zaustavila reformski i europski put BiH, otjerala investitore i strani kapital, narod dovela do siromaštva, a sad prijeti i da ga dovede do sukoba. Dok god Srbija ne podržava takvu politiku, problem će ostati samo unutar BiH i neće biti problema među državama.

NIN: Vjerujete li da se Dodik nije konzultirao s Beogradom prije što je Skupština RS donijela odluku o referendumu?

IZETBEGOVIĆ: Vjerujem da Beogradu ne odgovara protuustavan referendum u BiH i sve što on može prouzročiti.

NIN: Zašto je za vas neprihvatljiva Dodikova ideja o ocijepljenju RS? Pa Vaš otac je bio za samostalnu Bosnu?

IZETBEGOVIĆ: Bosna postoji preko 1000 godina, i ona je svoj suverenitet unijela u jugoslavensku zajednicu. Republika srpska postoji dva desetljeća i ona ne posjeduje izvorni suverenitet, ona je samo entitet unutar države Bosne i Hercegovine, i ako dovede u pitanje prvi stav Daytonskog mirovnog sporazuma koji se zove «Kontinuitet BiH» , dovest će u pitanje i svoj opstanak.

NIN: Ukoliko Dodik ne odustane od referenduma, kakve su vaše prognoze za BIH?

IZETBEGOVIĆ: Pravo pitanje glasi; kakve su prognoze za RS? Jer nije BiH strana koja pravi problem, već je to predsjednik RS, a u posljednjim desetljećima se zorno dokazalo da se problem vrati u krilo onoga ko ga otpočne.

NIN: Vjerujete li da je Beograd nagovorio Rusiju da zaustavi vetom rezoluciju? Što je obećao kao protiv uslugu?

IZETBEGOVIĆ: Ne znam što je ko kome obećao. Negiranje genocida potvrđenog presudama međunarodnih sudova nikom ništa dobro neće donijeti. Uostalom, donesene su rezolucije preciznijeg i oštrijeg sadržaja u Senatu SAD i u Europskom parlamentu. Siguran sam je Srbiji bilo bolje prihvatiti gorku istinu, pomiriti se s njom, i ići dalje.

NIN: Kažete da je UN ponovo izigrala Bošnjake jer nije usvojila rezoluciju? Kako mislite ponovo?

IZETBEGOVIĆ: Prvi put ih je iznevjerila kada je bez borbe prepustila pokolju UN zaštićenu zonu Srebrenica. Ovaj put nije imala snage iznijeti rezoluciju osude genocida u kojoj se ne spominju ni narodi, ni države, već samo izvršitelji i sam čin genocida.

NIN: U “kombinacijama” sudjeluje i direktor bosanske Obavještajne službe. Posjećuje Vučića?

IZETBEGOVIĆ: U razbijanju BiH sigurno ne sudjeluje, ali u suradnji s srbijanskom obavještajnom službom sudjeluje. Ako mu se pružila prilika da se susretne sa Vučićem, vjerojatno ju je i iskoristio ali ne u svrhu «kombinacija» kojim se spekulira.

NIN: Zašto za TV Igman kažete da biste priznali Kosovo da nemate drugog člana predsjedništva iz Srbije, da imate suglasnost u predsjedništvu?

IZETBEGOVIĆ: Nasilje ima svoju cijenu i ono je presudilo po pitanju Kosova. Dimenzije državnog nasilja nad Albancima su razlog što SAD, Europa i većina susjednih zemalja podržava nezavisnost Kosova. Isto tako, dimenzije nasilja koje je Karađićeva i Mladićeva vojska počinila u Bosni i Hercegovini su razlog što SAD, Europa i sve susjedne zemlje podržavaju cjelovitost Bosne i Hercegovine.

NIN: Je li točno da vam je Tachi rekao da je vaš otac živ da bi on već nešto smislio kako BIH priznala Kosovo?

IZETBEGOVIĆ: Da, tako je rekao. I, vjerujem, pogriješio.

NIN: Dok ste odrastali u SFRJ uz vašeg oca, željeli ste Bosnu kao zasebnu državu?

IZETBEGOVIĆ: Moj otac Alija je volio zemlju u kojoj je rođen, bez obzira na probleme koje je imao sa komunističkim režimom. Odgajao me kao patriota, legalista. Bosna je bila prirodan dio Jugoslavije, nije bila suprotstavljena duhu zemlje u kojoj su muslimani živjeli od Triglava do Đevđelije. Rastao sam sa Srbima i Hrvatima, vjenčani kum mi je prijatelj čiji otac je Srbin a majka Hrvatica. Ponekad mi se čini da smo samo mi Bosanci bili uvjereni Jugoslaveni, da su svi ostali imali rezervnu varijantu, neko hegemonističku neko separističku.

NIN: Kako vas je onda politika vašeg oca počela zanimati?

IZETBEGOVIĆ: Nisam bio zainteresiran za politiku, ni onu mog oca niti bilo koju drugu. Volio sam galzbu, umjetnost, arhitekturu. I ne bih se bavio politikom da ona nije počela na ružan način da se bavi sa mnom, s mojim ocem, mojom obitelji, a onda s mojom zemljom, mojim narodom. Morao sam se braniti od politike, da se suprotstavljam, da se organiziram s drugima koji su na isti način bili ugroženi. Kada je u pitanju politika mog oca obratio bih čitateljima pažnju na dva paradoksa. Prvi je da je moj otac odležao 9 godina u Titovim zatvorima, a da je on jedini predsjednik neke od republika nastalih raspadom Jugoslavije koji je glavnoj ulici u glavnom gradu ostavio naziv Titova. Titovi pioniri i generali nisu tako postupili. Drugi paradoks je da je Alija Izetbegović osuđen na 14 godina robije jer je, navodno, planirao etničko čišćenje nemuslimana u BiH. A kada je došlo do rata, svi su vršili etnička čišćenja osim strane koju je predvodio Alija Izetbegović. Pokušaj pojedinih zapovjednika da se u opkoljenom Sarajevu osvete Srbima je završio dramatičnim obračunom unutar redova Armije BiH u kom je poginulo 10 boraca, smjenama dva zapovjednika brigade i suđenjem koje je obuhvatilo stotine svjedoka i desetine optuženih.

NIN: U eks-Jugoslaviji odrastali ste kao obiljeđeno dijete obzirom na zatvorske dane i političko djelovanje vašeg oca? A onda je uslijedila Vaša osveta?

IZETBEGOVIĆ: Ne, osjećao sam se dosta komotno mada je moj otac bio bivši politički zatvorenik. On je bio sposoban i cijenjen čovjek, uvijek na rukovodećim pozicijama, odlikovan je Titovim «Ordenom rada». Bio je taj jedan period šezdesetih i sedamdesetih godina kad se živjelo dosta dobro. Trajalo je to do ožujka 1983, kada je posrnulom režimu opet zatrebao unutarnji neprijatelj, pa su se odlučili za montirani proces grupi muslimanskih intelektualaca u Sarajevu.

NIN: Slažete sa Vučićem kada kaže da odnos Beograda i Prištine ne predstavlja najveću prijetnju regionalnoj stabilnosti? Situacija u Bosni je jedan od njegovih najvećih strahova?

IZETBEGOVIĆ: Postoji bojazan da će Dodik pokušati dovršiti olovkom ono što se nije moglo dovršiti puškom i topovima. Ideja da Srbi u Bosni i Hercegovini mogu jednostranim referendumom odlučiti o stvarima koje su od zajedničkog interesa svih naroda i svih građana, ignorirajući pri tom ustav, zakone, Daytonski sporazum, prava i interese drugih, da mogu olovkom izvaditi Srebrenicu, Tomašicu, Keraterm i tisuće drugih mjesta stradavanja Bošnjaka i Hrvata sa područja BiH je preopasna zabluda i može nas odvesti u katastrofalan razvoj događaja!

NIN: Samit Zapadnog Balkana, 26. kolovoza u Beču odigrava se na inicijativu Angele Merkel. Koliki je njezin utjecaj na pomirenju na Balkanu? I je li to reakcija ograničavanja ruskog, američkog ili turskog utjecaja?

IZETBEGOVIĆ: Merkel promovira dobrodošlu ideju da kroz ubrzanu izgradnju infrastrukture i razvoj gospodarstva pomogne povezivanje regije.

NIN: Procesi pridruživanja BIH u EU su de fakto pod blokadom. Kažu da to odgovara i vama, bar Dodik to kaže, jer su vam bliskije neke radikalnije destinacije? Turska na primjer?

IZETBEGOVIĆ: Imamo prijatelje koji pomažu koliko mogu. Svašta Dodik kaže što nema veze sa istinom niti zdravom logikom. Ja činim sve što je u mojoj moći da BiH pokrenem ne njenom euroatlantskom putu, i to je neupitna činjenica. Cijenim da ćemo te procese ovog ljeta deblokirati. A Turska nije radikalna destinacija, ne možete olako iznositi takve tvrdnje. Dapače, Turska je pomogla da se odnosi na Balkanu poprave, Turska nam donosi investicije, podržava nas na našem putu ka EU i NATO.

NIN: Koliko ima istine u Dodikovoj tvrdnji da štitite islamske teroriste?

IZETBEGOVIĆ: Dodik mora izmisliti nešto čime bi relativizirao stvari i odnose u BiH, kako ne bi samo on bio «loši momak», ali je trebao izmisliti nešto uvjerljivije. Ovo je baš bedastoća koju ne može potkrijepiti nikakvim faktom niti argumentom.

NIN: Štitili ste uhićene nakon ubojstva policajca u Zvorniku, tvrdeći da je akcija uhićenja usmjerena protiv povratka Bošnjaka u Srpsku?

IZETBEGOVIĆ: Štitili smo bezrazložno pohapšene bošnjačke povratnike. Zato nas imaju. Od 31 uhićenog povratnika, odvjetnici koje smo mi iz SDA angažirali, su oslobodili 29. Dakle štitili smo, i zaštitili, 29 bespotrebno pohapšenih građana BiH. Naravno da je akcija policije RS bila usmjerena protiv povratnika. Nju su ovih dana nastavili i huligani koji su pretukli Nerku Hanifića iz Kotor Varoši i onesviještenom mu urezali četiri «S» na stomak.

NIN: Kada kažete, a to ste ponovili više puta, da se muslimani bude i vraćaju na povijesnu scenu, na što mislite konkretno?

IZETBEGOVIĆ: Muslimani su, globalno, stoljećima bili objektom povijesti, nisu vladali vlastitom sudbinom. Tehnološki napredniji narodi su im nametali vlast, raznovrsnu dominaciju, fizičku, ideološku i kulturnu. To vrijeme je iza nas, muslimani se vraćaju na povijesnu scenu i bit će subjektom povijesti. Bit će grešaka, radikalizma, posrtanja, ali će u doglednom vremenu muslimani pronaći sebe i ponovo dati doprinos civilizaciji kakav su dali u svom zlatnom vremenu. Da bi opravdali ime koje nose, muslimani će se morati suprotstaviti svemu što je Bog zabranio; nasilju, neredu, neravnopravnosti, lihvarstvu, razvratu ,raznovrsnim društvenim zlima, zagađenju životnog okoliša.

NIN: Imali ste strah ili nelagodu od dolaska u Beograd?

IZETBEGOVIĆ: Ne. Bilo je ponuđeno Karađorđevo, ja sam inzistirao na Beogradu i tražio da siđemo među narod.

NIN: Da li ste ispred šahovske table premijera Vučića provukli i teme kao što je rehabilitacija Draže Mihajlovića?

IZETBEGOVIĆ: Nisam došao u Beograd da se prepirem. Ako odlučimo da povlačimo raznovrsne teme, neće biti kraja prepirki. Politika na Balkanu liči na vožnju kroz okuke, moramo stalno gledati naprijed, samo ponekad u retrovizor.

NIN: Zašto je važna vaša posjeta Beogradu?

IZETBEGOVIĆ: Vrijeme će pokazati je li bila važna. Je li privukla pažnju zato što je zaista važna, što će donijeti nove, pozitivne vjetrove, ili zato što je to neobična, što, eto, Bakir Izetbegović šeta Beogradom?

NIN: Kažete da čekate pogodan moment da posjetite Sandžak i Novi Pazar. Koji je to moment?

IZETBEGOVIĆ: Onaj u kom moja posjeta neće produbiti tamošnje sukobe.

NIN: Vaši preci i otac živjeli su u najužem centru Beograda.

IZETBEGOVIĆ: Obitelj Jahić je stotinama godina živjela u Beogradu, posjedovali su Adu Ciganliju i kuće u Francuskoj ulici. Bili su vojni zapovjednici u Otomanskoj vojsci i vjerojatno je to razlog radi kojeg je Izet-beg Jahić morao napustiti Beograd 1861 godine. Naselio se u Bosanskom Šamcu, gdje će njegov sin, a moj pradjed, Aliaga Izetbegović preko dva desetljeća biti gradonačelnik. Tijekom Prvog svjetskog rata je iz austrijskog zatvora spasio niz uglednih srpskih domaćina i isposlovao smjenu austrijskog zapovjednika koji ih je bez razloga uhitio. Zanimljivo je spomenuti da je u našoj kući dio djetinjstva proveo Zoran Đinđić, odrastao je u istom prostranom dvorištu u kom se igrao Alija Izetbegović par desetljeća prije njega. Njegova majka je imala jako dobre odnose sa ženama Izetbegovića. Sve u svemu, Izetbegovići su sa Srbima imali isprepletene sudbine, bivali su kroz povijest na istoj ili na suprotstavljenim stranama. Sad smo ponovo na povijesnom raskršću, i nadam se da ćemo krenuti pravim putem, da ću i ja dati doprinos i biti upamćen kao neko ko je pomogao pomirenju i boljem zajedničkom životu Bošnjaka i Srba.

NIN: Vaš otac bi bio zadovoljan ovakvom Bosnom?

IZETBEGOVIĆ: Moj otac je bio realan čovjek i političar i sigurno bi bio svjestan da, nakon onakvog sukoba koji je porušio gradove, spalio sela i izmijenio etnički raspored u BiH, nije realno očekivati da će poteći med i mlijeko u par desetljeća.