Izetbegović o nadmoći nad Hrvatima, srpskim licima i povratku na selo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Naša dva naroda žive izmiješana diljem Federacije BiH, a nročito u Hercegovini, Posavini i Srednjoj Bosni. SDA nudi zajednički život, ne život jedni-pored-drugih'', rekao je Bakir Izetbegović na 6. Kongresu SDA u govoru prije no što je izabran za predsjednika stranke govoreći o odnosu Hrvata i Bošnjaka.

Istaknuo je kako se taj odnos u ''najdramatičnijim trenutcima novije povijesti BiH najizravnije prenosio i utjecao na stabilnost zemlje, sudbinu svih njezinih građana, a naročito na sudbinu Hrvata i Bošnjaka''.

Nadmoć nad Hrvatima

''Učinit ćemo sve da ti odnosi u budućnosti budu što bolji za korist svih građana BiH. Hrvati su najmalobrojniji narod u BiH. Spremni smo raditi na kreiranju posebnih mehanizama kojim bi se njihova prava zaštitila. Neodgovornost i greške pojedinih ljevičarskih stranaka koje su koristile brojnije bošnjačko, ili srpsko biračko tijelo kako bi Hrvatima izabrali predstavnike u državnim institucijama, ne smiju se ponoviti, i trebaju biti sustavno onemogućene'', rekao je Izetbegović istaknuvši kako će tražiti da se prevlada ''segregacijska praksa koju trpe Bošnjaci i Srbi u lokalnim sredinama BiH u kojim vladajuću poziciju imaju vodeće hrvatska političke stranke''.

Govoreći o suživotu sa Srbima, Izetbegović je rekao kako je tim narodima prošlost, sadašnjost i budućnost zajednička.

''Naša dva naroda stotinama godina žive zajedno i tako će se to, očigledno, i nastaviti. Ta budućnost mora biti bolja od često tegobne prošlosti. I od sumorne sadašnjosti. Stoljeće ratova u kom su nastajale i nestajale države, a narodi ostajali desetkovani, iskrvavljeni i sukobljeni, moramo pokušati nadomjestiti stoljećem mira, suradnje i skladnijeg zajedničkog života'', rekao je Izetbegović.

Dodao je kako je imao ''ozbiljan sastanak s Aleksandrom Vučićem prije par dana u Sarajevu.

Srbijanska politika će zadugo imati dva lica

''Dogovorili smo se da učinimo niz konkretnih koraka kako bi se sa riječi prešlo na djela'', rekao je novipredsjednik SDA.

Govoreći kako je u BiH sazrela kritična masa utjecajnih srpskih političara koji žele mir, stabilnost, bolji život svih građana, Izetbegović je rekao kako ''neće oči zatvarati pred sramnom presudom Vrhovnog suda Srbije kojom je rehabilitiran četnički vožd Draža Mihajlović, pred raznovrsnim pritiscima kojima su i dalje izloženi Bošnjaci koji su se vratili u RS, i naročito pred Dodikovima prijetnjama referendumom o otcjepljenju Republike Srpske od BiH''.

''Srpska i srbijanska politika će zadugo imati dva lica i kretaće se između otvorenog animoziteta i prijateljskih izjava. Ali bitan je trend, a on je pozitivan'', rekao je izrazivši uvjerenje će prevagnuti snage koje će BiH i regiju voditi ka pomirenju i Eureopskoj uniji.

''Oni koji žele bolje odnose u BiH, i s BiH, moraju se suočiti s prošlošću, moraju podržati suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje, prihvatiti povijesne činjenice i pokazati pijetet prema žrtvama. To su stvari o kojima nema pregovora i pogodbi. O svemu drugom ćemo tražiti dogovor koji je u uzajamnom interesu.Nitko nije spreman za mir i suradnju kao SDA i Bošnjaci, i nitko kao SDA i Bošnjaci nije spreman da sve ono što je ova generacija krvlju izborila, brani i obrani svim dopuštenim sredstvima'', rekao je Izetbegović.

Podvlačenje stranačke crte

Govoreći o stranci, Izetbegović je rekao kako je SDA u posljednjih 25 godina, ''u četvrt stoljeća teške istorijske uzbrdice, uradila sve bitno što će povijest naše zemlje i naroda pamtiti''.

''SDA nikada nije bila društvo jednog lica, nikad se nije zvala po pojedincima kao mnoge druge stranke. Esdeaovke i esdeaovci su se okupili oko ideje, spremni na predano služenje narodu, na žrtvu. Inicijalni odbor su većinom činili bivši politički uznici, ona vrsta ljudi koja je spremna rizikovati vlastitu slobodu da bi je izborila slobodu cijelog naroda. Omasovili su je oni koji su bili spremni ići njihovim stopama – riskirati vlastitu slobodu, a zatim i živote braneći pravo na život, slobodu i ravnopravnost cijelog naroda. Zato SDA nikada neće imati šefa stranke'', rekao je Izetbegović dodavši kako će stranku voditi ''predano poput dvojice časnih prethodnika''.

Rekao je kak su glavni pravci djelovanja su isti kao i prije 25 godina te da je duh stranke isti.

''Razlog nastanka, i trajanja SDA, je borba za ravnopravnost i dostojanstvo Bošnjaka. Za dobro uređenu državu koja će im jamčiti sigurnost. Četvrtina stoljeća intenzivne borbe i napora je iza nas, i to je dobar povod i pravi trenutak da podvučemo crtu i preispitamo sadašnju poziciju našeg naroda i njegov odnos spram svega onog što najbitnije odredjuje njegovu sudbinu i budućnost'', kaže Izetbegović dodavši kako tu budućnost odredjuje odnos Bošnjaka prema narodima s kojima dijele životni prostor, Srbima i Hrvatima, odnos prema zemlji i državi, ali, prije svega, odnos Bošnjaka prema samima sebi i vlastitim vrijednostima.

Zbijeni u gradove

''Bošnjaci su mali, ali dobar i vitalan narod. Izborili su pravo na suverenitet i vlastiti identitet nakon pola tisućljeća služenja tuđim državama i vojskama, stoljetnog egzistiranja u tuđoj sjeni. Nismo više bezimeni, neopredijeljeni, vratili smo ime i narodu i vlastitom jeziku, naša vjera i kultura su doživjele novi procvat nakon decenija negiranja i potiskivanja. Nažalost, odgovor na političku borbu za suverenitet i ravnopravnost je bila brutalna agresija koja je teško ranila i iscrpila Bošnjake. Polovina naroda je protjerana s kućnog praga, iskorijenjena s teritorija koje je od vajkada nastanjivala, desetina je ubijena ili invalidizirana. Bošnjaci su zbijeni u gradove što je dovelo do pada nataliteta. Naša omladina je nezaposlena, izložena je društvenim zlima – besposlici, alkoholizmu, narkomaniji, gubitku vjere u budućnost. Dio mladih moramo stimulisati u povratku na selo, u široke prostore koji smo napustili'', rekao je Izetbegović.

Izdvojio je dva akutna problema koja razjedinjuju Bošnjake i oduzimaju im snagu, i koja se moraju rješavati hitno, a to su opasna politička i vjerska razmimoilaženja koja vode u radikalizaciju i konflikte.

Istaknuo je kako je pitanje vjerske radikalizacije u svijetu, koja se prenosi i na BiH, postalo krupno vjersko, ideološko, političko i sigurnosno pitanje.

Branjenje vjere

''Bošnjaci će morati ponovo braniti svoju vjeru, ali ovaj put ne od agresivnog ateizma već od nasilnog akstremizma koji se poziva na islam. Taj ekstremizam remeti međunacionalne i međudržavne odnose u regiji Balkana. Do njegove pojave nikada nitko od muslimana u BiH nije učinio ništa slično onome što je učinjeno povratničkoj hrvatskoj obitelji u Konjicu, što je učinjeno terorističkom akcijom u Bugojnu, ili terorističkim napadom na veleposlanstvo SAD u Sarajevu. Pojava ekstremizma u BiH očigledno nije izraz spontanog procesa, to je izraz organiziranog djelovanja i financiranja s ciljem da se u BiH krivnja za međunacionalne tenzije i narušavanje sigurnosti prebaci na Bošnjake, te da ideolozi koji rade protiv opstojnosti države BiH dobiju opravdanje za svoje stavove i utjecaje. Akti nasilja u ime vjere su najveća opasnost za samu vjeru i mi ćemo na njih znati odgovoriti – i vjerski, i politički, i institucionalno'', rekao je Izetbegović obraćajući se stranačkim izaslanicima uoči glasovanja na kojem će biti izabran za lidera stranke.