Izvršne vlasti u BiH nedovoljno otvorene prema građanima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlasti u Bosni i Hercegovini ispunjavaju tek nešto više od 43 posto indikatora u oblastima transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti.

Pokazala je to analiza otvorenosti i odgovornosti izvršnih vlasti koju je provela regionalna mreže NVO "ActionSEE", u sklopu projekta “Mreža za odgovornost, nove tehnologije i otvorenost institucija u jugoistočnoj Europi”, koji se provodi uz financijsku podršku EU, i projekta “Korištenje novih medija za promicanje transparentnosti vlasti”, koji se provodi uz financijsku potporu National Endowment for Democracy (NED).

Mjerenje je provedeno od listopada do kraja prosinca 2016. u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Istraživač u Udruženju građana „Zašto Ne“ Damir Dajanović je na prezentaciji danas u Sarajevu kazao da je u navedenom razdoblju urađen monitoring 265 institucija izvršne vlasti u regiji, od čega 89 institucija u BiH.

Napomenuo je da su, zbog kompleksnosti ustavnog sustava i uređenja BiH, promatrali izvršnu vlast na entitetskom i državnom nivou.

''Izvršna vlast je imala 43,63 posto ispunjenih indikatora, od čega oko 31 posto indikatora koji se tiču pristupačnosti, 18,21 posto indikatora koji se tiču integriteta, 52,38 posto indikatora koji se tiču učinkovitosti i 36,46 posto indikatora koji se tiču transparentnosti institucija'', naveo je Dajanović.

Po njegovim riječima, kroz istraživanje se pokazalo kao problem to da se promocija transparentnosti u BiH događa jako rijetko. Istaknuo je da jedna od preporuka za sve institucije u BiH bi bila da je potrebno uspostaviti određenu strategiju kojom bi se riješilo pitanje transparentnosti institucija u BiH.

Kad je u pitanju izvršna vlast u BiH - Vijeće ministara BiH te vlade Federacije BiH i RS-a, Dajanović ocjenjuje da oni imaju dosta dobar skor od oko 60 posto ispunjenih indikatora.

Kaže da je jedan od identificiranih problema svakako problem podizanja potpune transparentnosti sjednica tijela izvršne vlasti, kao i proračunska transparentnost koja treba da se poboljša, „iako kad je u pitanju proračunska transparentnost, ove institucije zadovoljavaju oko 57 posto indikatora“.

''Ono što je solidno je transparentnost procesa javnih nabavki kad su u pitanju navedene tri institucije, gdje su imale skor od 71 posto zadovoljenih indikatora'', naveo je Dajanović.

Istraživač i analitičar u UG „Zašto Ne“ Selma Ašćerić prezentirala je rezultate monitoringa za ministarstva u BiH, na državnom i entitetskom nivou.

Ona je ocijenila da imaju dosta niske rezultate „ s obzirom na to da je ispunjenost svih analiziranih indikatora za ministarstva u BiH svega 34 posto“.

''U ovom segmentu je najbolje rangirano Ministarstvo pravde, koje je ispunilo 63 posto ukupnih indikatora, a najlošije Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS-a'', navela je Ašćerić.

Po njenim riječima, pokazalo se da je najslabija točka ministarstava pristupačnost, odnosno pristup informacijama, mehanizmi javnih konzultacija i interakcija s građanima.

Navedeno je da i organi uprave imaju skroman rezultat od 35 posto zadovoljenih indikatora otvorenosti.

Govoreći o preporukama, Ašćerić kaže da su se prvenstveno fokusirali da proračuni moraju biti dostupni i da građani moraju imati uvid kako se troši njihov proračun. Također, smatraju da građani moraju imati bolji uvid u sam postupak donošenja odluka, da budu izravni sudionici javnih konzultacija, javnih rasprava.