Jasmin Mulahasić nastavio u svom stilu - sad se okomio na novinara Slađana Tomića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon ponovnih objava kojima državljanin Luksemburga porijeklom iz BiH Jasmin Mulahusić etiketira i targetira novinare, domaće i međunarodne organizacije i profesionalci iz medijske zajednice pozvali su pravosudne vlasti da reagiraju i zaštite novinare a procesuiraju napadača.

U objavi na svojoj web stranici i društvenim mrežama Mulahusić je objavio tekst usmjeren protiv novinara Slađana Tomića u kojem se pita da li se može vjerovati “sinu vojnika Vojske Republike Srpske koji se dovodi u vezi sa ratnim zločincima”.

Također govori da Tomić radi i studira u Sarajevu iako postoje kako ističe ‘’indicije da je njegov otac pri opkoljavanju Sarajeva činio nečasne stvari dok je bio u Ratkovoj vojsci’’.

Protiv Mulahusića Tužiteljstvo BiH vodi istragu zbog krivičnog djela širenja nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti, a Facebook mu je ranije blokirao profile radi kontinuiranog širenja mržnje i prijetnji novinarima i pojedinim političarima.

“Oštro osuđujemo prijetnje i govor mržnje od strane Mulahusića”, kazali su za Media.ba iz BH novinara.

''Osim što prijeti, Mulahusić je putem interneta nastavio proganjati i uznemiravati brojne novinare/ke iz BiH, među njima i Borku Rudić, glavnu tajnicu BH novinara koja je već ranije bila na meti prijetnji od strane Mulahusića”, stoji na Facebook stranici tog udruženja.

Iz TV UNA, gdje je zaposlen novinar Slađan Tomić, su reagirali „na neosnovane izlive mržnje, pokušaje izazivanja razdora i netrpeljivosti, huškačke tvrdnje i prijetnje“ njihovom kolegi i izrazili mu punu podršku.

''Vaspitanje, čovječnost i čovjekoljubivost i empatija Slađana Tomića ukazuju na suštinske i najviše obiteljske vrijednosti našeg kolege. Najoštrije osuđujemo svaki govor mržnje, zastrašivanje i ometanje rada svih novinara koji se časno i profesionalno bave svojim poslom ma kojoj medijskoj kući pripadali“, poručuju iz te medijske kuće.

„Ako nekim ekstremistima smeta činjenica da [Tomić] kao Srbin ponosno živi i radi u Sarajevu, to ukazuje da u ovom slučaju ima mjesta za pravosudne organe. Stoga vjerujemo da će nadleżne institucije djelovati brzo i u najkraćem roku preduzeti sve korake i mjere kako bi zaštitili našeg kolegu i time obranili svačije pravo na normalan i dostojanstven rad i život“, zaključuju.

Na objavu Mulahusića o Tomiću, gdje je spomenula i Rudić, reagirali su i iz Misije OSCE u BiH gdje kažu osuđuju posljednje ozbiljne prijetnje novinaru Slađanu Tomiću i ističu da su prijetnje novinarima i zastrašivanja neprihvatljivi.

“Vlasti moraju raditi na zaštiti novinarki i novinara i procesuiranju onih koji su odgovorni za napade na slobodu medija", istaknuto je u objavi OSCE-a BiH.

Redakcija Media.ba je kontaktirala i Tužiteljstvo BiH s upitom u vezi napretka u istrazi protiv Mulahusića, ali do objavljivanja ovoga teksta, nismo dobili odgovor.

Kontinuirano targetiranje novinara

Mulahusić je i ranije na društvenim mrežama objavljivao sadržaje koji etiketiraju i vrijeđaju novinare na etničkoj i drugoj osnovi. U posljednjoj objavi na internet stranici pita i da li je ikada glavna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić pitala “zašto u entitetu RS na javnim servisima pa i privatnim medijima nema bitnog broja pripadnika svih naroda i od roditelja iz svih vojski?”

“Nije. Mi ih imamo, nismo daleko išli po njih. Crveni i slični su ih doveli sa kota odakle su njihovi članovi obitelji četiri godine gledali Sarajevo”, napisao je Mulahusić.

“Slađan je radio na mnogim medijima u Sarajevu. Ubrzo treba na Fakultetu političkih nauka Sarajevo da dobije neku od diploma. Možda Slađan priznaje genocid i odriče se naslijeđa svog oca. Neka se izjasni”, objavio je Mulahusić.

Najnovija objava je čisti fašizam – smatra glavni i odgovorni urednik portala InfoRadar, Almedin Šišić, te dodaje kako Tomić radi vrlo časno svoj posao i da se ne libi stvari nazvati pravim imenom. Šišić navodi i kako Mulahusić, za koga smatra da je stranački aktivista, kontinuirano javno i vidljivo targetira i pokušava diskreditirati ljude ''sa sigurne patriotske udaljenosti iz Luksemburga''.

“Poznato je kako se Mulahusić obračunava sa svima onima koji na bilo koji način štete interesima SDA. Ja poznajem kolegu Tomića i apsolutno u ovom slučaju me ne zanima tko je otac, majka, niti njegovo familijarno drvo, sve dok znam kako i na koji način kolega Tomić radi, a koliko je meni poznato, on radi vrlo časno svoj posao i ne libi se stvari nazvati pravim imenom. To je čisti fašizam i klasični pokušaj dehumaniziranja čovjeka i targetiranje u njegovom stilu”, izjavio je Šišić za Media.ba.

“Taj isti čovjek je mene proglasio izdajnikom i targetirao me kada je InfoRadar objavio priču o tome da je Bisera Turković dogovorila prodaju oružja Kataru u poluprivatnom aranžmanu”, dodao je Šišić.

Pravne mogućnosti zaštite

U rujnu prošle godine Mulahusić je uhapšen na graničnom prelazu u Brodu pri izlasku iz BiH. Tužiteljstvo  Bosne i Hercegovine zatražilo je tada od Suda BiH određivanje jednomjesečnog pritvora Mulahusiću, ali ga je sud pustio na slobodu i odbio prijedlog da mu se odredi pritvor zbog toga što, kako su naveli, ''sloboda govora i nešto oštrije mišljenje o pojedincima nisu dovoljna osnova za određivanje pritvora''.

Mulahusić je pod istragom zbog sumnji na krivična djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz Člana 145a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. On već duže vrijeme objavljuje statuse i montirane fotografije kojima etiketira najčešće novinare, aktiviste, ali i političare.

Doktor pravnih nauka, stručni savjetnik u Centru za edukaciju sudija i tužitelja FBiH, te predavač na Internacionalnom Burch Univerzitetu, Davor Trlin, smatra da bi se u ovakvim slučajevima govora mržnje trebalo koristiti instrumentima građanskog prava.

''Pored prijavljivanja profila društvenoj mreži, ovdje vidim da bi najbolje bilo koristiti se instrumentima Građanskog prava. Pored korištenja mogućnosti koje pruža Zakon o obligacionim odnosima, ovdje bi se mogla koristiti tužba za uznemiravanje kao forma diskriminiranja, prema Zakonu o zabrani diskriminacije BiH. Napominjem da do sada nemamo evidentirane takve postupke u BiH, ali ih je bilo u Hrvatskoj, odredba je ista u njihovom Antidiskriminacijskom pravu'', istaknuo je Trlin za Media.ba.

Dodao je da bi zastupnik novinara trebao analizirati tu praksu iz Hrvatske i pokušati isposlovati sudsku presudu koja bi možda, kako je naglasio, natjerala osobu koja uznemirava novinara da s tim prestane. Podcrtao je i kako je sve u vezi ovakve teme napada na novinare i pojedince neistražen teritorij te da on osobno  ne vidi uspjeh u krivičnopravnim postupcima.