Javne ličnosti promoviraju govor mržnje kao poželjan model

Tekst članka se nastavlja ispod banera

“Svi građani, a mediji naročito, moraju biti svjesni da sloboda izražavanja nije neograničena, da prestaje tamo gdje počinje govor mržnje'', kaže Maida Bahto Kestendžić, projektna koordinatorica za žalbe u Vijeću za tisak i online medije u BiH.

U razgovoru za Bljesak.info, Bahto Kestendžić govori o izvještavanju o delikatnim temama poput seksualnog nasilja, pristupa novinara i urednika vijestima iz crne kronike, medijima u doba korone, govoru mržnje i tome kako ga suzbiti.

U regionalnim medijima posljednjih su tjedana dominirale teme vezane uz seksualno zlostavljanje, silovanja, obiteljsko nasilje i sve druge vrste nasilje. U toj lavini reakcija i komentara, činilo se, s jedne strane, kako su postulati poput persumpcije nevinosti, te digniteta svakog čovjeka, pa i silovatelja, dijelom zaboravljeni. A žrtve koje su javno istupile “cijedilo se“ i maltene “uhodilo“ za još koju rečenicu više.  

Spriječiti sekundarnu viktimizaciju žrtava u medijima

Prilikom izvještavanja o delikatnim temama, počinje Bahto Kestendžić za Bljesak.info, novinari moraju pristupati s velikom obzirnošću i bez uplitanja u privatni život, osim ako su takva uplitanja neophodna u interesu javnosti.

“Pogođenim ličnostima se mora prići diskretno i sa suosjećanjem, vodeći računa da se sekundarno ne viktimiziraju, odnosno, da se objavimo informacija ne nanese još veća šteta“, izjavila Bahto Kestendžić za Bljesak.info.

Imajući u vidu kompleksnost današnjih medija – snažnu prisutnost društvenih mreža i brzinu kojom informacija putuje i daleko manje mogućnosti eventualnog umanjenja nastale štete – etičnost, u skladu s Kodeksom za štampu i online medije u BiH, i nadasve ljudski pristup, obaveze su svakog novinara.

Ne tretirati nikog kao 'kriminalca' prije sudske presude

“Novinari se moraju pridržavati službenih informacija koje objavljuju nadležni policijski i pravosudni organi, ne tretirajući nikog kao kriminalca prije donošenja sudske presude koja to potvrđuje“, naglasila je.

Moć današnjih medija, ističe, je izuzetna i samim time ju ne smijemo zloupotrebljavati ni na koji način – niti da se nanosi šteta žrtvama niti da se na bilo koji način utječe na tijek ili ishod pokrenutog postupka.

Bahto Kestenžić, također, naglašava i kako snažna uloga medija mora biti iskorištena i za promoviranje važnosti poštivanja prava žena i svih ranjivih skupa.

Sekstički i senzacionalistički se piše o ženama i to najčešće kad su žrtve nasilja

“Iako se, promatrajući kroz prizmu žalbi koje Vijeće zaprima, stanje nešto popravilo, još uvijek se o ženama najčešće piše kada su žrtve nasilja, pristupajući senzacionalistički, seksistički i grubo zadirući u njihovu privatnost, ne vodeći računa o katastrofalnim posljedicama koje takvo izvještavanje proizvodi. Prostora za podizanje kvaliteta izvještavanja svakako ima“, kazala je.

Bosanskohercegovačku javnost prije svega dva mjeseca potresla je vijest o smrti osmero mladih ljudi u Posušju. Neki su se mediji “utrkivali“ u tome tko će više “nesreće“ pronaći i pribjegavalo se poluslužbenim informacijama te potrazi za prijateljima, rodbinom i onima koji bi mogli dati izjavu.

Tragedija u Posušju: Borba za klikove

“Izvještavanje o tragičnim događajima svojevrstan je test za svaki medij. Kako održati balans između pružanja javnosti točnih, blagovremenih i provjerenih informacija a istovremeno pristupiti pažljivo, dostojanstveno i ljudski? Objavom informacija dobivenih iz službenih izvora i slijeđenjem postulata Kodeksa za tisak i online medije BiH, koji podrazumijeva i obavezu novinara da u bilo kojem trenutku i pod bilo kakvim okolnostima prema javnosti održavaju visoke etičke standarde, može se izbjeći zamka zadiranja u privatnost i senzacionalizma“, kazala je.

Koliko god bilo važno privući pažnju javnost, to se, smatra, mora činiti u smislu edukacije i poticanja rješavanja problema da se u budućnosti iste ili slične tragedije ne dogode.

“Nipošto ne treba ići na privlačenje pažnje radi nje same, borbe za klikove i kratkoročne koristi koja je dugoročno gledano, šteta za medij“, ističe.

Ohrabrimo građane da aktivno sudjeluju u javnom životu

Novinarstvo, napominje, ima zadatak i promovirati i poticati intenzivniji društveni i politički angažman građana, lobirati njihovu aktivnu ulogu u izboru vijesti, definiranju tema koja se trebaju naći na dnevnoj agendi i inzistirati na osnaživanju jake zajednice kao osnovne demokracije.

“Participacija građana jeste temelj demokracije. Stoga, uloga socijalno angažiranog novinarstva jeste da hrabri građane da aktivno sudjeluju u javnom životu“, kazala je.

Ipak, veliki dio naših građana, najčešće u životu zajednice sudjeluje virtualno i to još češće anonimno gdje se, gotovo, pa natječu u tome tko će napisati užasavajući komentar na izjave, postupke, događaje iz dnevno – političkog života. Nerijetko svoj doprinos daju i u hajkama koje se vode protiv određenih osoba zbog, uglavnom, nacionalnih i političkih dimenzija problema.

Sloboda izražavanja prestaje tamo gdje počinje govor mržnje

“Svi građani, a mediji naročito, moraju biti svjesni da sloboda izražavanja nije neograničena, da prestaje tamo gdje počinje govor mržnje. Praksa pokazuje mnogo zloupotrebe ove slobode i svjesnog prekoračenja granica slobode izražavanja, ne samo u medijima, već u javnom prostoru općenito“, kazala je.

Govor mržnje je često obilježje, dodaje, komunikacije javnih ličnosti, naročito političara, čime se ovo nedozvoljeno ponašanje relativizira i šalje poruka građanima da je takav način izražavanja ne samo dozvoljen već i poželjan model.

“Mediji moraju voditi računa, pa čak i kada prenose izjave, da svojim izvještavanjem ne podstiču mržnju na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, religije, spola, seksualne orijentacije, fizičke osposobljenosti ili mentalnog stanja“, istaknula je.

Vijeće za tisak i online medije u BiH, napominje, provodi različit edukativne kampanje za podizanje svijesti svih društvenih aktera - medija, građana, predstavnika pravosuđa i policije, o opasnostima govora mržnje i načinima reagiranja, naročito kada je riječ o komentarima posjetitelja internet portala.

Ne pokreću se postupci protiv online 'zagađivača'

“Teškoće s kojima se susrećemo su neadekvatne reakcije tužilaštva i nepokretanje postupaka protiv korisnika internet portala koji zloupotrebljavaju pravo diskusije i razmjene mišljenja u sekcijama za komentiranje, specifičnosti i brze promjene novih tehnologija te nedostatak kapaciteta internet portala za adekvatnu borbu protiv govora mržnje“, izjavila je.

U okvirima bh. zakonskih propisa, napominje, govor mržnje i dalje je nereguliran, a granice između govora mržnje i klevete nejasne, što zahtijeva hitne izmjene kaznenih zakona i veći broj presuda zbog širenja govora mržnje.

“Ako bismo pokušali sažeti sve postojeće definicije, mogli bismo reći da je govor mržnje zloupotreba slobode izražavanja koja potiče na netoleranciju i diskriminaciju. U BiH trenutno ne postoji zakonska regulativa govora mržnje već se primjenjuju odredbe krivičnih zakona u BiH kojima se reguliraju krivična djela izazivanja nacionalne (narodnosne), rasne i vjerske mržnje, razdora i/ili netrpeljivosti“, kazala je. 

Vijeće, naime, preporuča svim građanima da reagiraju na slučajeve govora mržnje u medijima – bilo u tekstovima ili komentarima posjetitelja i pošalju žalbu.

“Kada je riječ o komentarima posjetitelja internet portala, svakako je poželjno prijavu poslati i nadležnom tužiteljstvu, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo“, ističe.

Novinari u pandemiji izložili svoje zdravlje i živote, a brojni dobili otkaze

Prethodna 2020. godina, ali i 2021., obilježena je pandemijom korona virusa koji je izuzetno utjecao na medije i novinarstvo, pa je tako odgovornost novinarskog posla i njegova važna misija, napominje Bahto Kestendžić, došla do punog izražaja.

“Važnost istinitog i blagovremenog izvještavanja, uz korištenje relevantnih izvora, dospjela je u sami vrh prioriteta u izazovima koje je pandemija donijela cijelom svijetu. Novinari su ponijeli to veliko breme odgovornosti, donoseći  često po život važne informacije, i u isto vrijeme nesebično izložili svoje zdravlje i živote“, kazala je.

Osim toga, brojni su novinari ostajali bez posla, otkazivani su im ugovori o radu, smanjene plaće, naklade tiskanih medija, napominje, drastično je smanjen, kao i prihodi od oglašavanja, i tiskanih i online medija.

Novinarima je rad, generalno, bio otežan, napominje, ili u nekim situacijama onemogućen pristup informacijama, a samim time i pravo građana na potpuno i objektivno informiranje.

“Različite razine vlasti u BiH za vrijeme trajanja pandemije donosili su mjere kojima se pokušala ograničiti sloboda izražavanja medija. Novinari i novinarke su u periodu lockdowna morali poslati pitanja kriznim štabovima i ostalim institucijama vlasti prije konferencija za štampu koje su održavane online. Često su njihova pitanja, koja nisu bila po volji zvaničnika, završavala u košu, čime je javnost ostajala uskraćena za potpune informacije, često od izuzetnog značaja za njihov život i zdravlje“, dodala je.

Bh. medijima su prošle godine dominirale teme o pandemiji o zdravlju, a teme koje se tiču rada institucija bile su na drugom mjestu i to zbog otpora institucija da dostave informacije i zloupotrebe Zakona o slobodi pristupa informacijama.

Prema Indeksu slobode medija koji su objavili Reporteri bez granica za 2020. godinu, BiH nalazi se na 58. mjestu među ukupno 108 zemalja što predstavlja pomak za pet mjesta u odnosu na godinu prije.

“Stvarno  stanje je jednako loše, ako ne i gore. Brojni su problemi, pored onih očitih financijskih, sa kojima se novinari svakodnevno moraju hvatati u koštac poput velikog broja tužbi za klevetu, govora mržnje i fizičkih napada. Svakako nisu zanemarivi ni posredni pritisci poput uredničkih politika koje odražavaju interese političkih ili ekonomskih centara moći“, kazala je.

U 2020. godini najveći broj žalbi na izvještavanje medija u BiH

U prosincu 2020. godine Vijeće za tisak i online medije u BiH proslavilo je 20 godina rada.

“U 2020. godini zaprimili smo najveći broj žalbi ikada - ukupno 915 žalbi na izvještavanje štampe i online medija u BiH, odnosno na komentare posjetilaca. Zahvaljujući odličnoj saradnji sa uredništvima medija u BiH, skoro 60 % žalbi riješeno je samoregulacijom: objavom demantija, ispravkom ili uklanjanjem komentara sa govorom mržnje“, istaknula je.

Nastavljaju, napominje, promovirati pravo građana na točno i profesionalno izvještavanje kroz mogućnost ulaganja žalbi Vijeću i suradnju s urednicima i novinarima u podizanju profesionalnih standarda u tisku i online medijima.

“U planu je izmjena Kodeksa za štampu i online medije BiH, kako bismo što bolje i potpunije mogli odgovoriti na pitanja koja su se pojavila sa intenzivnim razvojem novih tehnologija“, kazala je i dodala kako transparentnost vlasništva u medijima u BiH još uvijek nije zakonski regulirana.

“Pandemija koronavirusa pokazala je koliko su važni provjereni izvori informacija i da građani u svakom trenutku moraju znati tko stoji iza kojeg medija, čije interese medij zastupa odnosno čije ciljeve pokušava ostvariti“, zaključila je Maida Bahto Kestendžić iz Vijeća za tisak i online medije u BiH u razgovoru za Bjesak.info.