Jelka Milićević: Ponosna sam na sebe i Vladu FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u srijedu je, na sjednici u Mostaru, utvrdila konačne prijedloge Proračuna Federacije BiH za 2016. godinu i Zakona o njegovom izvršavanju u istim tekstovima, kao što ih je u utorak usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH, priopćeno je iz Vlade FBiH.

Vlada FBiH je ovlastila premijera FBiH da oba dokumenta uputi predsjedavajućoj Doma naroda i zatraži održavanje izvanredne sjednice ovog doma do kraja ove godine i razmatranje prijedloga Proračuna FBiH za 2016. godinu i Zakona o njegovom izvršavanju po hitnom postupku.

''Nadam se da će proračun biti usvojen do kraja godine. U raspravi u Zastupničkom domu FBiH bilo je puno prijedloga i nama je u Vladi pomalo žao što mnoge amandmane nismo mogli usvojiti. Uvijek je tu problem nedostajućih sredstava, no vidjeli smo da će se za mnoge od tih amandmane naći sredstva kroz financiranje međunarodnih institucija ili federalnih institucija'', kazala je na konferenciji za novinare federalna ministrica financija Jelka Milićević.

Govoreći o financijskim pokazateljima za 2015. godinu, ministrica Milićević kazala je kako će se detaljni podaci znati u prvom mjesecu sljedeće godine no, po njezinim riječima, već sada se može kazati da je Vlada Federacije BiH napravila veliki posao.

''Ponosna sam i na sebe i na ovu vladu koja je bez većih potresa uspjeli privesti ovu financijsku godinu kraju. Od oko 220 milijuna maraka neizmirenih obveza koje smo naslijedili, ostalo nam je još nekih 25 milijuna i to ćemo vjerojatno vratiti u prvom mjesecu'', istaknula je federalna ministrica financija.

Dodala je kako je Vlada FBiH uspjela vratiti pozajmice s namjenskih računa, nadomjestiti nedostatak sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda, povećala broj zaposlenih za oko 8000 i ostvarila povećanje neizravnih poreza za oko 10 posto, kao i povećanje prihoda izvanproračunskih fondova za oko 3 posto.

''To sve pokazuje da je Vlada u vrlo kratkom roku učinila sve što je mogla. Napravili smo i pripremne radove za stvaranje boljeg poslovnog okruženja te osmislili niz poticajnih mjera za gospodarstvo'', kazala je ministrica Milićević, dodavši kako je sljedeći korak uređenje porezne politike.

S tim u vezi, Vlada Federacije BiH na današnjoj je sjednici usvojila Prijedlog Zakona o porezu na dobit, kojim se proširuje porezna baza, i to većim obuhvatom poreznih obveznika, kao i većim obuhvatom oporezivih prihoda, što bi, prema procjenama, trebalo rezultirati povećanjem prihoda od poreza na dobit od oko 80 milijuna maraka godišnje.

Ministrica Milićević istaknula je kako će taj novac ići županijama, čime će se donekle kompenzirati gubitak koje su županije imale na osnovu ranijeg Zakona o porezu na dobit.

Jedna od važnijih odredbi novog zakona je ukidanje oslobađanja od plaćanja poreza na dobit po osnovu izvoza.

''Treba znati da su naši najveći izvoznici ujedno i najveći uvoznici. Kada bi bili u stanju da utvrdimo neto efekt tog izvoza i da ga potičemo, onda bi to oslobađanje od poreza na dobit imalo smisla i onda bismo uistinu mogli reći da potičemo izvoz'', istaknula je federalna ministrica financija, dodavši kako se mora pronaći drukčiji načina poticanja izvoza.

Usvojen Nacrtu Zakona o premjeru i registraciji nekretnina

Svrha Zakona o porezu na dobit, koji je u formi Prijedloga danas utvrdila Vlada Federacije BiH, jeste osiguravanje javnih prihoda za Federalni i proračune županija.

Ovo je jedan od reformskih zakona fiskalnog sustava Federacije BiH i kompatibilan je s ostalim propisima. Također, Zakon je urađen uz suradnju i preporuke Međunarodnog monetarnog fonda.

Pitanja koja regulira ovaj zakon jesu određivanje metodologije obračuna poreza i definiranje obveznika ovog poreznog oblika. Zakon proširuje poreznu bazu na dva načina: većim obuhvatom poreznih obveznika i većim obuhvatom oporezivih prihoda. Proširenje porezne osnovice i broja poreznih obveznika je potrebno da bi bila podržana borba protiv porezne evazije, kao i unaprjeđenje rasta.

Cilj zaštite porezne osnovice je i prikupljanje javnog prihoda obzirom na ekonomska kretanja i njihov utjecaj na proračune. S druge strane, utjecaj Zakona će imati implikacije i na izvršavanje proračuna FBiH i županija kada je, uz ostalo, riječ o otplati kamata i vanjskog i unutarnjeg duga FBiH, transferima za invalidnine, poljoprivredu i razvojne projekte, za raseljene i izbjegle osobe, za tekuće transfere županijama i niže razine vlasti, javnim poduzećima za kapitalne investicije, ističu iz Vlade FBiH.

Po riječima federlanog ministra Mate Jozića dugo se radilo na tom zakonu, koji je dio reformske agende, a koji predviđa objedinjavanje podataka iz zemljišnih knjiga i katastara.

''Očekujemo pomoć Europske komisije u realizaciji ovog zakona, a već smo razgovarali i s nekim europskim zemljama koje imaju veliko iskustvo, na primjer Švedskom, koja je spremna pomoći nam u ovom poslu. Nadamo se da ćemo kroz pet godina završiti ovaj proces da ljudi mogu lakše ostvarivati svoja prava vezano za vlasništvo nad zemljištem i nekretninama'', kazao je ministar Jozić.

Po njegovim riječima, provedbom Zakona o premjeru i registraciji nekretnina bit će stvoren moderan i kvalitetan okvir za razvoj zemljišne administracije koji će biti usklađen s europskim standardima.

Kako je obrazloženo, u provedbi Zakona o porezu na dobit, koji je u primjeni od 2008. godine, uočeno je niz slabosti koje se najviše ogledaju u uskoj i fleksibilnoj poreznoj osnovici, te nedorečenosti pravne norme. Prema dosadašnjim istraživanjima, udio poreza na dobit u ukupnim javnim prihodima FBiH se u razdoblju od 2008. do 2013. godine kretao unutar raspona 2,3 - 3,8 posto, dok je regionalni prosjek udjela izravnih poreza u ukupnim javnim prihodima 17,5 posto. Mali udjel poreza na dobit u ukupnim prihodima posljedica je i niske stope poreza na dobit od deset posto, dok je u državama unutar EU ta stopa od 20 do 33 posto.

Kod definiranja poreznog obveznika primijenjeno je načelo rezidentnosti ili neograničene porezne obveze, što podrazumijeva oporezivanja cjelokupne ostvarene dobiti bez obzira odakle potječe, u kombinaciji s načelom teritorijalnosti, ili načelom ograničene porezne obveze koje podrazumijeva oporezivanja prihoda ostvarenih na domaćem teritoriju (poreznu osnovicu čini prihod ostvaren u FBiH). Shodno navedenom, rezident Federacije BiH podliježe neograničenoj poreznoj obvezi za cjelokupnu dobit ostvarenu poslovanjem na tržištu u i izvan BiH, dok nerezident podliježe ograničenoj poreznoj obvezi, odnosno samo za prihode koje je ostvario poslovanjem na teritoriju Federacije BiH.

Porez na dobit plaća se po stopi od deset posto na poreznu osnovicu utvrđenu u poreznoj bilanci.

Porezu na dobit ne podliježu Centralna banka BiH, tijela državne, federalne i županijske uprave i lokalne samouprave, te federalne, županijske i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravne osobe kojima je posebnim propisima povjereno vršenje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave. Izuzete su i druge pravne osobe koje su registrirane za obavljanje neprofitne djelatnosti u FBiH i koje ostvaruju prihode po osnovi prihoda iz proračuna ili javnih fondova države, FBiH, županija i jedinica lokalne samouprave, prihoda po osnovi sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara za obavljanje djelatnosti na tržišnoj osnovi.

Prijedlog zakona predviđa i porezne poticaje po osnovi investiranja. Tako se obvezniku koji investira iz vlastitih sredstava u proizvodnu opremu u vrijednosti većoj od 50 posto ostvarene dobiti tekućeg poreznog razdoblja, umanjuje obveza obračunatog poreza na dobit za 30 posto iznosa u godini investiranja. Obvezniku koji u pet uzastopnih godina investira iz vlastitih sredstava ukupno 20 milijuna maraka, s tim da u prvoj godini investira četiri milijuna maraka, ovo umanjenje u godinama investiranja iznosi 50 posto iznosa.

Propisano je i otklanjanje dvostrukog oporezivanja kod poreznih obveznika, rezidenata FBiH koji imaju poslovne jedinice u Republici Srpskoj, Brčko Distriktu BiH ili u inozemstvu. Ovim poreznim obveznicima priznaje se porez na dobit koji su platili izvan FBiH, ali samo do visine poreza koji bi platili na tako obračunate prihode i rashode sukladno ovom zakonu. Izdvojeni su obveznici s poslovnim jedinicama unutar i izvan BiH zbog primjene ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje BiH ima potpisane s drugim državama. Također je izdvojeno i priznavanje plaćenog poreza po odbitku u inozemstvu po osnovi ostvarenog prihoda rezidenta FBiH.

Usvojen Izvještaj o utrošku sredstava za pomoć područjima pogođenim prirodnim nesrećama za 2014.

Vlada FBiH je usvojila Izvještaj Federalne uprave civilne zaštite i Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriju FBiH o utrošku sredstava za pomoć područjima pogođenim prirodnim nesrećama - poplavama i klizištima, iz sredstava Proračuna FBiH za 2014. godinu.

Federalna vlada je iz Proračuna za 2014. godinu odobrila 8.653.094,04 maraka, te zadužila ovu upravu i Federalni fond da, na osnovu izvještaja općina i županija, izvrše neposredan uvid na terenu u vezi s utroškom sredstava, priopćeno je u srijedu iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH. 

Sve općine su dostavile detaljnu dokumentaciju o utrošku sredstava uplaćenih direktno na njihove račune iz čega se mogu vidjeti načini utroška doznačenih sredstava u razdoblju svibanj-lipanj 2014. godine. U izvještaju je navedeno da je za 36 općina i gradova odobreno ukupno 5.153.094,04 maraka, i prikazan pregled namjenskog utroška dodijeljenih sredstava. Od toga je za sanaciju komunalne infrastrukture i ostale komunalne usluge utrošeno 212.452,20 maraka, na materijal za popravak stambenih objekata, nasipa i ostalog utrošeni su iznosi od 166.706,29 i 903.500 maraka, za građevinske radove, angažovanje mehanizacije i materijala za sanaciju klizišta 2.294.761,89, za pomoć pojedincima i javnim ustanovama za sanaciju šteta 546.240,60 te za interventne mjere 1.029.433,40 maraka.

U izvještaju je dan i pregled utroška novčanih sredstava dodijeljenih županijama u iznosu od 3.500.000 maraka, od čega je po 1.225.000 maraka dodijeljeno Tuzlanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, a po 525.000 maraka Unsko-sanskoj i Posavskoj županiji. Sredstva još nije opravdala Tuzlanska županija (1.225.000 maraka), a dio sredstava ni Zeničko-dobojska županija (22.890,24 maraka).

Utvrđen Nacrt zakona o kemikalijama

Federalna vlada utvrdila je Nacrt zakona o kemikalijama kojim se uređuju klasifikacija, pakiranje i obilježavanje opasnih kemikalija, razmjena podataka o kemikalijama kroz sigurnosno-tehnički list, integralni inventar kemikalija proizvedenih i uvezenih, dobra laboratorijska praksa, ograničenja i zabrane supstanci koje izazivaju zabrinutost, uvjeti za uvoz i izvoz kemikalija za koje je propisan postupak prethodne suglasnosti, donošenje odobrenja za proizvodnju, stavljanje na tržište i korištenje opasnih kemikalija, sustavno praćenje kemikalija, stavljanje na tržište deterdženata, nadzor i druga pitanja od značaja za sigurno upravljanje kemikalijama.

Ovaj zakon zasniva se na načelu da proizvođači, uvoznici ili krajnji korisnici treba da osiguraju da proizvode, prodaju na tržište ili koriste supstance koje nemaju štetno djelovanje na ljudsko zdravlje ili životnu sredinu, a njegove odredbe zasnovane su na načelu predostrožnosti, napominju iz Vlade FBiH. 

Među razlozima za donošenje ovog zakona je navedeno da je Europska unija u području sigurnog upravljanja kemikalijama kao ciljeve utvrdila zaštitu ljudskog zdravlja i životne sredine od štetnih utjecaja kemikalija, a kao primarni cilj, usklađivanje propisa država članica u oblasti kemikalija da bi bilo uspostavljeno jedinstveno tržište i održiv razvoj koji bi podržao usklađeni razvoj država članica EU.

Postizanje ovakvih ciljeva, također, moguće je kroz harmoniziranje s pravnom stečevinom EU. Zakonom o kemikalijama uređuje se klasifikacija, obilježavanje i pakovanje opasnih kemikalija u skladu s globalno harmoniziranim sistemom, što podrazumijeva obveze pravnih subjekata koji se bave proizvodnjom i stavljanjem na tržište opasnih kemikalija da izvrše procjenu opasnosti od kemikalija i proizvoda koji ih sadrže, obaveze pravnih subjekata da u lancu snabdijevanja osiguraju kvalitetne informacije od proizvođača do krajnjeg korisnika o opasnosti i mjerama zaštite od opasnih kemikalija kroz sigurnosno-tehnički list, obvezu nadležne vlade da donese strategiju o upravljanju opasnim kemikalijama te obveze vođenja evidencija o kemikalijama i drugo.