31. godina od zločina
Još jedna obljetnica zločina u Grabovici bez pronalaska nestalih
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Polaganjem cvijeća na spomenik civilnim žrtvama i služenjem mise u Grabovici, mjestu između Jablanice i Mostara, u ponedjeljak, 9. rujna, obilježit će se 31. obljetnica ratnog zločina – ubojstava 33 civila hrvatske nacionalnosti – koji su počinili pripadnici Armije Bosne i Hercegovine.
Ništa nije pronađeno u Drežnici
Josip Drežnjak, predsjednik Udruge hrvatskih stradalnika ''Grabovica '93'', kaže kako se u proteklih 30 godina ništa nije promijenilo, te da još nisu pronađeni posmrtni ostaci žrtava, što najviše boli članove obitelji.
''Prošle godine Institut za nestale osobe BiH je po dojavi, a po nalogu Tužiteljstva, izvršio probno kopanje na lokalitetu Drežnice. Nisu ništa pronašli. Mi smo se nadali da će biti pronađeno makar nešto, ovako nam se samo produbljava bol. Nema nikakvog pomaka svih godina'', kaže za Detektor razočarani Drežnjak.
Pročitajte još
Podsjeća kako su 1994. godine u razmjeni Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH dobili 11 vreća posmrtnih ostataka ubijenih. Samo su dva tijela bila kompletna.
''Mi smo samo uz pomoć ICMP-a imali tu jednu razmjenu. Što su nam spremili tada 1994. godine u tim vrećama, ta priča je završila. Nijedna kost od tada, nijedan novi pronalazak. Volio bih da s Institutom napravimo zajednički pritisak na političare, da pomognemo da se ovi ljudi nađu. Ne mogu biti zadovoljan'', navodi Drežnjak.
Bez povratne informacije iz pravosuđa
Prema podacima Udruge hrvatskih stradalnika ''Grabovica '93'', u ovom mjestu su 8. na 9. rujan 1993. ubijena 33 civila, dok je u haškoj presudi bivšem načelniku Stožera Vrhovne komande Armije BiH Seferu Haliloviću konstatirano da su pripadnici Armije BiH ubili mještane koji nisu aktivno sudjelovali u neprijateljstvima. Halilovića je Tribunal u Haagu oslobodio optužbi uz obrazloženje da nije imao efektivnu kontrolu nad vojnicima u Grabovici.
Drežnjak pojašnjava kako su Tužiteljstvu BiH dostavili materijalne dokaze, odnosno direktive, za koje kaže da nisu bile dostupne tijekom suđenja Haliloviću, ali da nemaju povratnu informaciju iz pravosuđa.
Obitelji žrtava iz Grabovice su ranije za Detektor rekle da godinama pokušavaju od institucija saznati što se događa s počiniocima zločina i istragom, ali da dobijaju samo informaciju da je ''predmet živ֨'', iako su, kako kažu, odavno dostavili svu potrebnu dokumentaciju. Iz Državnog tužiteljstva su tada za Detektor rekli da na ovome predmetu radi Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ).
Pet osuđenih
Sudovi u BiH su, zbog zločina protiv civilnog stanovništva u Grabovici, osudili petoricu pripadnika Armije BiH na zatvorske kazne. Enes Šakrak, bivši pripadnik Devete motorizovane brigade Armije BiH, pred Županijskim sudom u Sarajevu osuđen je na deset godina zatvora zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, dok je Mustafa Hota u istom sudu osuđen na devet godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić, a obje presude su izrečene nakon sporazuma o priznanju krivnje.
Na po 13 godina zatvora su osuđeni Nihad Vlahovljak, Haris Rajkić i Sead Karagić pred Županijskim sudom u Mostaru zbog ubojstva tri člana obitelji Zadro – Ivana, Matije i Mladena – počinjenog 9. rujna 1993., a Vrhovni sud Federacije BiH je kasnije potvrdio ovu presudu.
