Još uvijek nepoznato gdje će u subotu biti smješteni migranti iz Lipe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zatvaranje privremenog migrantskog kampa Lipa kod Bihaća, umjesto danas pomjereno je za sutra, a još se čeka odluka gdje će od sutra biti smješteno više od tisuću i dvjesto korisnika usluga centra.

Iz IOM-a je i ranije ukazivano da migranti ne mogu ostati u „Lipi“, zbog toga što je u pitanju neuvjetan smještaj bez električne energije, vode, grijanja. A upravo danas na međunarodni dan migranata, upućena je poruka – Što hitnije proširiti smještajne kapacitete u BiH.

Migrant iz Kašmira (kamp Lipa) kazao je: “Došli smo ovdje da sačuvamo naše živote, jer u zemlji iz koje dolazimo je mnogo političkih problema. Došli smo prije mjesec dana. Nije lako, zimi kada je hladno i ako snijeg padne ovdje voda zaledi. Idemo prema Hrvatskoj, zatim Sloveniji i evropskim zemljama”, rekao je migrant.

Kamp Lipa u Bihaću u kojem je trenutno smješten zajedno s još 1.500 migranata zatvara se sutra. A onda ga ponovo čeka težak put za boljim životom.

“Ako se to dogodi, nama će biti teško krenuti dalje. Voljeli bismo ostati ovdje jer imamo neophodne potrepštine, ovdje je bolje za nas”, dodao je migrant.

''Već godinu dana sam u BiH. Idem u Hrvatsku. Mnogo nam je hladno ovdje, ali ipak ovaj kamp je za nas dobar. Želim krenuti dalje, nemam novca, mnogo je još problema”, kazao je migrant iz Pakistana,

Među ranjivom populacijom ljudi u pokretu, sve više su i maloljetni migranti bez pratnje. U prihvatnom centru Ušivak trenutno se nalazi oko 300, dok u prihvatnom centru u Blažuju od 50 do 80 maloljetnika bez pratnje.

Dino Pehlić, Sektor za zaštitu ljudskih prava (DRC) objašnjava: “Onog trenutka kada se pojave pred ulazom u privremeni prihvatni centar Blažuj oni se sistemski, organizirano prebacuju u centar Ušivak. Tamo su smješteni svi maloljetnici bez pratnje, gdje imaju svoje staratelje i sustavnu podršku”,

U Bosni i Hercegovini trenutno je oko osam tisuća migranata, a tisuću i 500 je izvan oficijelnog smještaja, pokazali su rezultati rada Crvenog krsta Federacije BiH i Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini. Manjak smještajnih kapaciteta, restriktivne politike, pandemija dodatno su pogoršale stanje migrantske krize u našoj zemlji.

Naida Softić, Dansko vijeće za izbjeglice u BiH je upozorila: “Do ovog momenta više od 15 tisuća osoba je vraćeno s granice, kod oko 80 posto tih osoba je zabilježeno jedan vid uništavanja privatnog vlasništva. Veliki broj njih trpi fizičke ozljede, a imali smo i dva slučaja prijavljenog seksualnog nasilja”,

“U godini koja već odmiče mobilni timovi uspjeli su realizirati više od 30 tisuća intervencija prve pomoć, većinom za osobe koje se nalaze u napuštenim objektima, na ulicama, parkovima, autobusnim i željezničkim stanicama”, istakao je Jasmin Nikšić, Crveni križ FBiH.

Migranti koriste zemlje na Balkanu za svoju rutu koja je manje rizična od mora, govori Aigul iz dosadašnjeg iskustva u radu.

“Znate da u Maroku, Tunisu ima sada mnogo organizacija koje se bave ljudima koji su nestali, njihova tijela nisu nikad našli, zato izbjeglice dolaze preko Turske, Grčke i onda zemlje Balkana”, naglasila je Aigul Hakima, Pokret za prava migranata.

Kako tvrde sugovornici, bez trajnog rješenja, ako u narednim danima ne dođe do političke odluke na državnom nivou za formiranje dodatnih smještajnih kapaciteta, nekoliko tisuća ljudi će spavati vani u hladnoći, a možda i umrijeti, prenosi BHRT.