Kako ćete znati da vas je policija prisluškivala

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pojedini građani su skloni vjerovati da šumovi pri telefonskom razgovoru, ili upisivanje posebnog koda, mogu otkriti prisluškuje li im se telefon od strane nadležnih organa. Ta vjerovanja nisu ništa više nego urbane legende, jer su metode prisluškivanja ipak modernije od popularnih uvjerenja, a pribavljanje sudskog naloga za prisluškivanje zahtijeva postojanje osnovane sumnje za činjenje kaznenog djela.

Zakoni o kaznenom postupku u FBiH, RS-u, Brčko distriktu i na nivou BiH propisuju da prisluškivanje mobilnih i fiksnih telefona spada u red posebnih istražnih radnji, koje između ostalog uključuju i nadzor i tehničko snimanje prostorija, pristup kompjuterskim sustavima i kompjutersko sravnjenje podataka, tajno praćenje i tehničko snimanje osoba i predmeta te niz drugih radnji, piše Faktor.ba.

Zakonska regulativa između administrativnih jedinica u BiH je većinom ujednačena i propisuje da tužitelj na zahtjev policije, ili na osnovu vlastite procjene, može od suca zatražiti odobrenje vršenja posebnih istražnih radnji. Ako sudac nadležnog suda to odobri te na osnovu te odluke nadležni telekom operater omogući pristup svom sustavu, policijska agencija može započeti operaciju prisluškivanja.

Preduvjeti za prisluškivanje

Tužitelji ne mogu proizvoljno određivati koje osobe će se prisluškivati, već se mora ispuniti niz preduvjeta uključujući postojanje osnova sumnja vršenja kaznenog djela, a što se odnosi i na osobu koja osumnjičenom prenosi informacije u vezi s kriminalnim radnjama. Kaznena djela za koja se mogu odrediti posebne istražne radnje podrazumijeva u slučaju Zakona o kaznenom postupku BiH radnje protiv integriteta BiH, protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, terorizma i djela za koja se prema zakonu može izreći kazna zatvora od tri godine ili teža kazna.

Ova kaznena djela su identična i u entitetskim zakonima s tom razlikom da se umjesto radnji protiv integriteta BiH navode radnje protiv integriteta tog entiteta.

Goran Kovačević, docent na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, kazao je za Faktor da je ključno poštivanje lanca donošenja odluka u naredbama o prisluškivanju.

Imati ljubavnicu nije kazneno djelo

''Ako se ovaj lanac ne ispoštuje, svaki dokaz koji se prikupi ne može se koristiti na sudu. Ali ono što je bitno istaknuti je da se građani BiH ne trebaju bojati, jer ako se netko ne bavi kriminalom, nijedan dokaz se protiv te osobe ne može koristiti. U slučaju da tu osobu netko ucijeni informacijama prikupljenim prisluškivanjem, onda je to kazneno djelo i treba se prijaviti nadležnim službama. Naposljetku, imati ljubavnicu kao podatak kojim vas netko ucjenjuje nije kazneno djelo nevezano za druge negativne aspekte tog ponašanja'', kazao je Kovačević.

Građani imaju pravo na privatnost, koje može biti derogirano samo u slučaju proglašenja izvanredne situacije u državi, poručuje Kovačević.

Tko prisluškuje

Samu operaciju prisluškivanja vrše policijske agencije u BiH poput SIPA-e, MUP-a RS, FUP-a, županijskih MUP-ova, ali i Obavještajno sigurnosne agencije. Iako postoji relativno malo podataka o tehničkim specifikacijama prislušnih uređaja, što je i razumljivo zbog same prirode tih operacija, ali i kriminalaca koji nastoje preduhitriti eventualne pokušaje praćenja, poznat je podatak da je jednu od prvih visoko sofisticiranih oprema za prisluškivanje SIPA i OSA dobila iz Njemačke, a kupovinu opreme je financirala Europska komisija sa 2,1 milijuna maraka.

Što se tiče praćenja poruka na Viberu i Facebooku kao izuzetno popularnim platformama za komuniciranje u BiH, Kovačević pojašnjava da u tim slučajevima sigurnosne agencije iz BiH mogu pristupiti komunikaciji osumnjičenih samo u slučaju da firma koja je vlasnik servera to i odobri.

''Direktno pratiti komunikaciju na ovim mrežama, ali i ostalim sličnim platformama, izuzetno je teško bez njihovog odobrenja jer postoje višestruki nivoi zaštite'', ističe on.

Kako znati jeste li prisluškivani

Ono što građane interesira je i kada i kako će znati jesu li bili prisluškivani. Zakoni u BiH propisuju da u slučaju da se tijekom operacija prisluškivanja ne pronađu dokazi kaznenog djela, osoba koja je bila predmet posebnih istražnih radnji mora pismeno obavijestiti o tim radnjama u roku od 30 do 60 dana. Sve prikupljene informacije i podaci se moraju uništiti pod nadzorom nadležnog suca.

U slučaju da su otkriveni dokazi kaznenog djela, postupajući tužilac donosi odluku o daljnjem postupanju, a što može uključivati i uhićenje te određivanje mjera pritvora, nakon čega slijedi postupak suđenja u okviru kojeg će nadležni sud donijeti konačnu odluku.