Kako HNS želi promijeniti izborni zakon

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Promjena Izbornog zakona mora uslijediti u iduća dva mjeseca kako bi se, s jedne strane, ispoštivala odluka Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda u kontekstu federalnog Doma naroda te, s druge strane, kako bi se omogućilo poštivanje volje hrvatskog biračkog tijela kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva iz Federacije, zaključeno je na posljednjoj sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović potvrdio je kako je oko ovog pitanja postignut usuglašen stav svih članica HNS-a te je izrazio očekivanje kako će se tematika izbornog zakonodavstva uskoro naći pred zastupnicima Parlamenta BiH, piše Slobodna Bosna.

Prema dostupnim informacijama, HNS je fokus stavio na dvije oblasti - izbor dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, te izbor izaslanika u federalni Dom naroda.

Kada je riječ o izboru dva člana Predsjedništva BiH iz Federacije, HNS predlaže model koji unutar Federacije BiH definira tri izborna područja A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više bošnjačkog naroda.

U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više hrvatskog naroda.

Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje C.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH bio bi izabran kandidat koji je među bošnjačkim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području A+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području B+C.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pak bio bi izabran kandidat koji je među hrvatskim kandidatima osvojio najveći broj glasova unutar Federacije BiH uz uvjet da je u području B+C osvojio veći broj svojih glasova nego u području A+C.

Naravno, u Izbornom zakonu ne bi se spominjala nacionalnost kandidata, pa bi se na taj način formalno ispoštovala presuda Međunarodnog suda za ljudska prava u poznatom slučaju „Sejdić i Finci“. Dakle, svi bi se mogli kandidirati, ali u stvarnosti u izbornom području A uvijek bi pobijedio Bošnjak a Hrvat u izbornom području B.

Prema ovom prijedlogu, Željko Komšić iz DF-a, koji je najavio ponovnu kandidaturu za poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, mogao bi biti izabran samo u slučaju da osvoji najveći broj glasova u izbornom području B, dakle u općinama s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Kada je riječ o izboru izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, HNS predlaže da se svakom konstitutivnom narodu i ostalim u svakom kantonu dodijeli točno onoliko glasova koliki je udio stanovnika konstitutivnih naroda i ostalih u nekoj županiji, prema ukupnom broju stanovnika tog naroda u Federaciji BiH.

Time bi došlo do promjene u broju izaslanika iz svake županije te bi se riješio problem da neka županija u kojem je primjerice broj Hrvata minimalan (Goražde) daje isti broj hrvatskih izaslanika kao i županija u kojima su Hrvati većina (Široki Brijeg).