Kakve je dokumente spalio Osmica?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osman Mehmedagić Osmica demantira ministra vanjskih poslova BiH i lidera NiP-a Elmedina Konakovića kada su u pitanju iznesene tvrdnje o prisluškivanju novinara i političara, odmotava se klupko što je i kako radio 'Bakirov umirovljenik' dok je vedrio i oblačio ovom agencijom.

Afera "Snimak"

Osmica, putem svog odvjetnika, tvrdi da ne postoji stotinu predmeta u Tužiteljstvu koji se tiču nezakonitog prisluškivanja, ali ''zaboravlja'' da je ova pravosudna institucija još 2021. godine započela istragu zbog afere 'Snimak', u kojoj su akteri on osobno, tadašnja glavna tužiteljica Gordana Tadić i njena zamjenica Ozrenka Nešković.

Ranije je objavljeno da je SIPA još lani saslušala urednika 'Avaza' Miralema Aščića i sve je urađeno prema naredbi Tužiteljstva BiH. Provjerava se kako je i koga pratila OSA kojom je rukovodio Osmica bez naredbi Suda BiH i kako se urednik “Avaza” našao pod posebnim istražnim radnjama.

Na ovom predmetu radi tužitelj Mladen Vukojičić i nije točno da Tužiteljstvo nije upoznato s ovim slučajem.

Međutim, Tužiteljstvo sada mora provjeriti jednu važnu činjenicu, a to je kako je Osmica, dva dana pred svoju smjenu, u Vijeću ministara naredio uništavanje dokumentacije OSA-e u okviru tehnološkog procesa kombinata “Natron-Hayat”.

Avaz piše kako je indikativno da je Osmica naložio uništavanje dokumentacije u posljednjim danima na čelu OSA-e, zbog čega se nameće čitav niz pitanja o zakonitom djelovanju OSA-e u njegovom mandatu.

Nije bilo nadzora

Mora se provjeriti je li uništena dokumentacija dokazivala nezakonito i paraobavještajno djelovanje OSA-e za stranačke i osobne interese, navodi Avaz, te je li Osman Mehmedagić tako prikrio kriminalne aktivnosti koje je provodio na čelu OSA-e?

Sarajevska novina se pita je li uništavanjem ove dokumentacije zameten trag i način na koji su prikupljani podaci i da li su prikupljani u skladu s važećim zakonskim propisima.

Dugogodišnji nedostatak institucionalnog nadzora nad radom OSA-e omogućavao je manipulacije podacima, koji su nerijetko nelegalno prikupljani, kao i njihovo nekontrolirano uništavanje.