Kampanjom u HNŽ-u suzbiti trgovinu ljudima; Uskoro s radom kreće i odgojni centar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Konferencijom za medije u Mostaru službeno je započela kampanja s ciljem podizanja svijesti potencijalnih žrtava trgovine ljudima koju realizira Udruženje "Novi put" u suradnji s Koordinacijskim timom za borbu protiv trgovine ljudima HNŽ-a.

U okviru ove kampanje će se u idućem razdoblju provesti deset uličnih akcija u ruralnim i urbanim dijelovima HNŽ-a, s ciljem podizanja svijesti o trgovini ljudima među ranjivim kategorijama, ali i šire javnosti, te poticanja preživjelih žrtava da se uključe u procese razvoja politika suprotstavljanja trgovine ljudima.

Motivacija i osnaživanje žrtava

O ulozi pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova u ovoj kampanji govorio je Gordan Zovko, pripadnik MUP-a HNŽ, te načelnik odjela za opći kriminalitet i koordinator koordinacijskog tima za borbu protiv trgovine ljudima u HNŽ-u.

"Članovi koordinacijskog tima su sudjelovali u kreiranju protokola za prevenciju i postupanje u slučajevima prosječanja i drugih oblika eksploatacije djece i taj protokol je usvojen u 12 mjesecu 2022. godine. U tom protokolu je navedeno kad tko postupa i na koji način - od MUP-a do ministarstva zdravstva. Uloga policije je otkrivanje i identifikacija počinitelja tih kaznenih djela, prikupljanje materijalnih dokaza, podnošenje izvještaja o počinjenom djelu te prosljeđivanje tužiteljstvu koje odlučuje ima li tu elemenata trgovine ljudima ili nekog drugog djela", kazao je Zovko.

Abida Pehlić, članica Udruženja "Novi put" ističe kako je "cilj podizanje svijesti šire javnosti, ali i motivacija i osnaživanje potencijalnih, odnosno stvarnih žrtava bilo kojeg oblika trgovine ljudima ili iskorištavanja, da prijave iskorištavanje te također da mi kroz naš program osnaživanja radimo na njihovom budućem uključivanju u donošenje relevantnih politika s ciljem unaprjeđenja u borbi protiv trgovine ljudima".

Brojke

Službenih brojki o potencijalnim identificiranim žrtava trgovine ljudima nema, no kako je kazala Pehlić, neslužbeno se radi o 37 osoba na području cijele Bosne i Hercegovine.

"Što se tiče BiH nemamo još uvijek službeni izvještaj, on će se napraviti u sedmom mjesecu. Neslužbeno, bilo je 37 identificiranih potencijalnih žrtava na području cijele BiH. Znamo iz prethodnih godina da veliku većinu potencijalnih identificiranih žrtava su čine maloljetne osobe. To su najčešće djeca koja se prisiljavaju na prosjačenje, na prisilni rad, prisilni brak", dodaje Pehlić.

Formiranje referalnog mehanizma

Trgovina ljudima jedan je od najtežih oblika kaznenog djela, a ono je, kako je kazala Azemina Gubeljić, stručna savjetnica za mlade u Ministarstvu obrazovanja znanosti, kulture i sporta, obično završavalo na prekršajnim prijavama.

"Međutim, na osnovu svih iskustava krenulo se u formiranje referalnog mehanizma - da svaka institucija u tom mehanizmu u svojoj nadležnosti sačini i ispuni sve procedure. Tada će žrtva dobiti svu pomoć i podršku i ti izvještaji će poslužiti našem tužiteljstvu za podizanje optužnice koja će biti tretirana kao kazneno djelo", kazala je Gubeljić koja se posebno osvrnula na slučajeve prisilnih brakova.

"Imamo prisilne brakove koje se tretiralo kao običajno pravo. Nema te sile da je to običajno pravo. Svakom djetetu je mjesto u školi. Ta djeca su izgladnjela i preplašena, to je ropstvo. Oni nisu naučili na drugi način života. Trebamo se svi držati toga da imamo što manje predrasuda i da pazimo na svako dijete i da se potrudimo iskorijeniti ovaj problem. Na nama je da radimo i educiramo sve predstavnike institucija u ovom mehanizmu. Prevencija je ključ svega i zaista hvala svim NVO koji s nama rade", dodala je ona.

Greške u postupanju

Janja Milinković inspektorica socijalne dječje skrbi u ministarstvu rada i socijalne skrbi HNŽ posebnu važnost posvetila je izradi protokola nakon čije su izrade institucije pristupile simulacije kako bi znali kako postupati.

"Ono što je do sada padalo na tužiteljstvo i postupci su razlog zašto nismo imali više slučajeva trgovine ljudima gdje smo pravili greške u postupanju i mi smo napravili taj mehanizam kako ne bi došlo do grešaka, a u budućnosti trebamo educirati stručnjake iz MUP-a, centara za socijalni rad, tužiteljstva", kazala je Milinković.

Odgojni centar

"Naše ministarstvo je utemeljilo i odgojni centar koji je u pripremi za početak rada. Kad budemo imali odgojni centar u punoj funkciji moći ćemo provoditi ovakve akcije svaki dan bez najava, a ovako smo našli prijelazno rješenje i može se primjetiti da prosjačenje kao što je bilo prethodinih godina više nemamo u obimu u kojem je to nekada bilo", istaknula je Milinković.

Prema njenim riječima, "djeca koja su izložena tomu u našoj županiji većinski ne pripadaju ovoj županiji jer centri za socijalni rad inače izuzimaju djecu, smjestimo ih u dječji dom i to možemo uraditi po zakonu, a ovo su djeca koja dođu sa strane i ne možemo ih smjestiti i oduzeti po proceduri, ali ih smjestimo u sigurnu kuću i izvjestimo centre za socijalni rad koji ih trebaju poduzeti".

"Čim se akcije provode na području jedne županije ili grada, oni se prebace na drugo mjesto tako da smo ovom akcijom svim centrima za socijalni rad istaknuli da to vrijedi za sve centre i sve policijske postaje i da koordiniramo akcije tako da se sva djeca koja su zatečena u skitnji i prosjačenju mogu smjestiti u sigurnu kuću do početka rada odgojnog centra kada će se bez bilo kakve najave tu moći dovesti dijete i izvijestiti nadležni centar za socijalni rad", objašnjava Milinković, te dodaje kako je "ovaj protokol od koristi svima jer imamo korake koje svaka institucija mora poštovati".

Uloga odgojnog centra

Uloga odgojnog centra je, dodaje Milinković, preventivni rad s populacijom koja je zatečena u skitnji i prosjačenju.

"Drugi segment rada su maloljetnici, kojima bi tužiteljstvo izricalo odgojne preporuke koje dosad nisu izricali i ono što je u fokusu tog centra je prevencija - raditi po školama u najranijoj dobi kako ne bi došlo ni do maloljetničke delikvencije, a niti do izricanja kaznenih sankcija za djecu koja su počinitelji kaznenog djela".

Kada je u pitanju početak rada odgojnog centra, Milinković ističe kako će uskoro biti raspisan natječaj za ravnatelja i upravno vijeće, a u izradi je pravilnik o radu i unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji centra, te kad on dobije suglasnost na Vladi, upravno vijeće će ga usvojiti i nakon toga može biti raspisan natječaj za stručnjake.

"Ti stručnjaci će biti oni s najmanje tri godine iskustva, psiholozi, socijalni radnici, pedagozi i svi oni stručnjaci koji su potrebni u preventivnom radu, a i u odgojnim preporukama. Cilj nam je da se što više radi na prevenciji i suzbijanju", zaključila je Milinković.

Inače, Bosna i Hercegovina je identificirana kao zemlja porijekla, tranzita i odredišta žrtava trgovine ljudima. U prošlogodišnjem izvješću  Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih država o trgovini ljudima BiH je ocijenjena razinom 2 jer se vlasti Bosne i Hercegovine ne pridržavaju u potpunosti minimalnih standarda za eliminiranje trgovine ljudima, ali ulažu značajna nastojanja u tom pravcu.

Spomenuta kampanja realizira se u okviru projekta pod nazivom "Unaprjeđenje institucionalnog odgovora na trgovinu ljudima", kojeg podržava Vlada SAD-a kroz USAID-ov Program podrške zaštiti ljudskih prava USAID Inspire, kojeg Udruženje "Novi put" trenutno provodi na području HNŽ-a i Županije Zapadnohercegovačke.