Sve će to narod pozlatiti
Kandidati za načelnike u BiH: 50 ih optuženo ili pod istragom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Skoro 50 kandidata na lokalnim izborima za načelničke pozicije je presuđeno, optuženo ili bilo pod istragom za teška krivična djela organiziranog kriminala, korupcije ili ratnih zločina.
U 140 općina u kojima će na predstojećim izborima biti izabrani načelnici, na listama se nalazi skoro 50 osoba koje su bile dovođene u vezu s nekim oblikom kriminala, a deset od njih je pravosnažno osuđeno, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Većina ovih kandidata se vezuje za različita koruptivna djela, manji broj njih bio je optuživan za ratne zločine, a na listama su se našli i kandidati protiv kojih su vođene istrage zbog utaje novca, seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, prijetnji, nasilnog ponašanja i nepoštivanja državnih institucija.
Izborni zakon u BiH trenutno dozvoljava da se za izbore kandidiraju osobe protiv kojih je u toku ili je vođen krivični postupak, izuzev osoba koje je optužio Haški tribunal.
Iz “Transparency Internationala” navode kako je ovo zakonsko rješenje loše s obzirom na to da se prilikom zapošljavanja obično zahtijeva potvrda o nekažnjavanju, te je nelogično da one nisu potrebne za rukovodeće političke funkcije.
S druge strane, BIRN BiH je kontaktirao političke stranke koje su kandidirale osobe s pravosnažnim presudama, ali su one odbile dati komentar.
Kandidati nisu zabrinuti presudama
Jedino ograničenje koje Izborni zakon BiH daje u odnosu na osobe uključene u krivični postupak jeste da nijedna osoba koje je optužena ili se nalazi na izdržavanju kazne koju je izrekao Haški tribunal ne može se nalaziti na Središnjem biračkom spisku.
Ovim članom se i svim osobama na izdržavanju kazni po presudama bilo kojeg suda u BiH za ratne zločine brani da budu kandidati. Međutim, nakon izdržavanja kazni za ratne zločine, izrečenih bilo od Haškog tribunala ili domaćih sudova, bivšim osuđenicima se omogućuje kandidiranje.
Glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva Maksida Pirić je kazala da je Izborni zakon reguliran prema odlukama vrha države, Parlamenta BiH, te da je cijeli proces odobravanja kandidata u skladu sa zakonom.
“Njihovom odlukom je odobreno da sve osobe koje su na slobodi imaju pravo obnašati državne funkcije. Dakle, ako je osoba odslužila zatvorsku kaznu, ima pravo biti kandidat na izborima”, rekla je Pirić.
Činjenica da zakon ne tretira osude omogućuje osobama kojima je presuđivano da se kandidiraju.
Jedan od takvih je aktualni načelnik općine Ilidža, kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) za tu funkciju na predstojećim izborima, Senaid Memić.
Memić je krajem 2005. godine optužen za krivično djelo ometanja rada pravosuđa jer je vrijeđao suca koji je izrekao presudu njegovom sinu za neovlašteno držanje oružja.
U lipnju 2006. Sud BiH ga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, koja je kasnije preinačena u tromjesečnu kaznu zatvora.
Memić za BIRN BiH kaže da ne vidi problem s njegovom kandidaturom i da je sve u skladu sa zakonom.
“To je jedini način da me uklone, normalno je da će svi ići tako protiv mene. Spletkare svi koji su suprotna strana. Nema ništa od toga, ljudi uvijek pokušavaju da naprave problem. Sve je normalno i u okviru zakona. Neka svako radi svoj posao”, kaže Memić.
Među kandidatima ima i presuđenih za krivična djela počinjena u sklopu obavljanja političkih funkcija.
Nezavisni kandidat za načelnika općine Kalesija, Rasim Omerović je prvostepenom presudom, po odluci Općinskog suda u Kalesiji, ove godine proglašen krivim za zloupotrebu položaja i ovlaštenja. Omeroviću je izrečena uvjetna kazna zatvora od šest mjeseci s rokom provjere od dvije godine.
Omerović za BIRN BiH kaže da je “sve politička igra koja se pokušala igrati s njim” te da nije službeno dobio nikakvu presudu, stoga ima normalnu kampanju i nada se pobjedi.
“Ja odluku nemam, a oni su svi to razglasili u medijima. Ako dođe do drugostupanjske faze, postoji drugostupanjsko tijelo koji će odlučivati i to, nadam se, u moju korist. Neka se pokrene drugostupanjsko sve, to je politička odluka. Ako ima pravde u ovoj državi, ja ću pobijediti u Kalesiji”, kaže Omerović.
Slična je situacija i u Republici Srpskoj, gdje je kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za načelnika u Vlasenici Miroslav Kraljević.
Kraljević, kojeg je Osnovni sud u Zvorniku proglasio krivim za krivično djelo otmice, smatra da to neće djelovati na njegovu kandidaturu i da je ta “presuda završena priča”.
“Uvijek će biti strana koje će se koristiti nečim u svoju korist. Ja sam osobno uvjeren u pobjedu. Ne mogu garantirati, ali mislim da to neće djelovati na moju kandidaturu niti u jednom niti u drugom pravcu. Presuda Osnovnog suda u Zvorniku je prošlost i ne bih je se doticao”, kaže kandidat SNSD-a.
Kraljević je bio kažnjen sa 4.000 konvertibilnih maraka nakon što je sa Okružnim tužilaštvom Bijeljina postigao sporazum o priznanju krivice. On je, kako se navodi u presudi, zajedno s Branislavom Boškovićem, bivšim SNSD-ovim načelnikom općine Osmaci, u rujnu 2010. kidnapirao Lazu Vidakovića, vijećnika Naše stranke, i 12 dana ga držao u zatočeništvu u Srbiji.
Loše zakonsko rješenje
U sklopu analize, BIRN BiH je svim strankama poslao upite o kandidiranju osoba koje su pod istragom ili su osuđene za teška krivična djela, ali su odgovore poslali jedino Stranka za BiH i Partija demokratskog progresa (PDP), koji su osudili ovu praksu.
Predsjedavajući Odbora direktora organizacije “Transparency International” u BiH Srđan Blagovčanin smatra da trenutno zakonsko rješenje nije dobro jer Izbornim zakonom nije regulirano da osobe koje se kandidiraju na izborima moraju dostaviti i potvrde o nekažnjavanju, dokaze da se protiv njih ne vodi ili nije vodio neki krivični postupak.
“Mislim da ovakva vrsta manjkavosti dovodi u poziciju ljude koji imaju kriminalnu prošlost, ili se protiv njih vršila neka istaga, da imaju mogućnost voditi neke od ključnih funkcija u ovoj državi. Ta situacija nije normalna”, kaže Blagovčanin.
Blagovčanin smatra da je paradoksalno da građani pri apliciranju za posao u državnoj službi moraju dostaviti potvrdu o nekažnjavanju, a kandidati na izborima ne moraju.
“Daleko je važnije da takve stvari budu zakonom propisane za one koji će upravljati ovom državom nego za obični posao”, dodaje on.
