Karadžić naveo 48 grešaka suda

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je Mehanizmu za međunarodne tribunale pisanu žalbu na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina u BiH.

U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 'suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća', koje su, po njemu, dovele do toga da u ožujku ove godine bude proglašen krivim. Karadžić smtra, kako se navodi u podnesku, da je 'pogrešan proces doveo do nefer ishoda'.

"Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sustava jer je sustav politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu", naveo je Karadžić u pisanoj žalbi.

Haški tribunal osudio je u ožujku na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tijekom rata u 20 općina, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, Karadžić je naveo da 'nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama'. Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je sudjelovao u ubojstvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnunog razgovora je 'neisguran, neosnovan i netočan'.

Karadžić je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za terorziranje građana Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo da Prvostupanjsko vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignoriran izvještaj Ujedinjanih Nacija (UN-a) o granatiranju pijace Markale.

U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio da su njegove izjave o 'političkoj autonomiji' pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primjenjena, prenosi BIRN.

Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza Haških tužitelja da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist.

Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok. Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžiću, a trenutno je u tijeku iznošenje završnih riječi Haškog tužiteljstva.

Haško tužiteljstvo je također uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Karadžić i Haški tužitelji će do kraja veljače uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se treblo držati u proljeće 2018. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.