Kasta politički povlaštenih: Zbog čega građani šute i trpe?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trećina stanovništva Bosne i Hercegovine živi ispod granice siromaštva, što u prijevodu znači da jedva imaju obrok dnevno. Broj nezaposlenih u BiH jeste smanjen, ali ne zbog novih zapošljavanja nego zbog odlaska ljudi u inozemstvo, u posljednje vrijeme cijelih obitelji.

No, usprkos nezainteresiranosti vladajućih struktura za probleme stanovnika ove zemlje, građani šute i trpe. Analitičari kažu da upravo zbog takvog odnosa spram onih koji im otvoreno oduzimaju osnovna ljudska prava, poput prava na rad, nisu bolje ni zaslužili.

Najnoviji primjer bahatosti vlasti je propao pokušaj da se zakonom zabrani upošljavanje najužih članova obitelji dužnosnika u javni sektor.

Za članove Vlade Federacije BiH zakonska zabrana zapošljavanja članova njihovih obitelji u javnim institucijama bila bi kršenje kako Ustava tako ljudskih prava po kojima svi građani imaju pravo sudjelovati u javnim poslovima i imati jednak pristup javnim službama.

Međutim, činjenica je da su članovi obitelji privilegirana kategorija, te da u usporedbi s njima drugi nemaju nikakve šanse. To potvrđuje i Sarajlija Amir koji trenutno pohađa treći master studij, ali za njega posla nema, javlja Radio Slobodna Europa.

"Više nema smisla u ovoj državi uopće studirati. Bolje da sam neki zanat završio. U 12 škola sam konkurirao za radno mjesto, ali, nažalost, već se unaprijed znalo tko će dobiti posao. Naprave rang liste prema kandidatu kojem su obećali posao i to je tako. Mi ostali smo unaprijed eliminirani, samo džaba trošimo novac i vrijeme na takve natječaje", ističe Amir.

Kad se zbrine rodbina dužnosnika radna mjesta su u pravilu čuvana za stranačke kolege, navodi analitičarka Tanja Topić.

"Ne možete bukvalno dobiti ni mjesto čistačice/spremačice ukoliko nemate člansku kartu stranke, po mogućnosti one koja je na vlasti", konstatira Topić.

Upravo na ovaj način propala je i radnička klasa u Bosni i Hercegovini ocjenjuje sociolog Esad Bajtal i dodaje da je nakon otimačine tvrtki, gospodarskih giganata, prirodnih resursa nastupila i otimačina radnih mjesta.

"To je gruba otimačina svega onoga do čega se može doći. Mi smo čak nakon rata imali krilaticu - ko je jamio, jamio. Bila je to planirana otimačina kako u teritorijalnom tako i u materijalnom smislu. Političari su svojim ponašanjem davno zauzeli stav da neće polagati račune, niti se pravdati, oni su shvatili da je ovo sve njihovo, da je država njihova privatna svojina i oni se ponašaju kako odgovara njima i njihovim osobnim interesima. Javni društveni građanski i ljudski interes u ovoj zemlji ne postoji", riječi su Bajtala.?

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), smatra da je stanovnicima Bosne i Hercegovine već prekipjelo i da se u novoj godini mogu očekivati socijalni nemiri.

"Ogromne su socijalne razlike, jednostavno se formira kasta povlaštenih, obogaćenih u koju ulazi ne samo tajkunska nego i politička elita koja se potpuno odvojila od bh. realnosti, oni žive u drugom svijetu. To je stvarni problem Bosne i Hercegovine i ja se bojim da sa ovom društvenom strukturom je kriza sudbina i slutim da je moguće da dođe do ozbiljnih socijalnih potresa u BiH. Za stabilnost BiH, za međunarodno pravni suverenitet najveća opasnost je socijalna nestabilnost ove države", ocjenjuje Papić.

No, Branko Todorović, izvršni direktor Helsinškog odbora za ljudska prava u Republici Srpskoj, smatra da ni građani u posljednja dva desetljeća nisu dovoljno dizali svoj glas, ni protiv korupcije, ni protiv nepotizma, te da sada trpe posljedice.

"Može se vidjeti koliko smo čak postali bezdušno, bezosjećajno društvo koje ne reagira ni na nepravdu, ni na ozbiljna kršenja ljudskih prava, ne postoji solidarnost u društvu i to dodatno ohrabruje i političare i one koji zloupotrebljavaju vlast da to rade još bahatije, još arogantnije sa jednom vrstom prijekora ili cinizma, da građani BiH zaslužuju da se to događa zbog toga što sramno i podanički ćute pred brutalnim kršenjem i zakona, i ljudskih prava, i svih etičkih i moralnih normi. Sve do onog trenutka kad tisuće i tisuće građana ne izađu na trgove ili ulice naših gradova i kažu 'Dosta', sve do tada će političari to otvoreno nastaviti raditi", zaključuje Todorović.