Ključ rješenja lokalnih izbora leži u Mostaru

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH zasjeda danas u Konjicu, a njen član Halid Genjac je u pauzi zasjedanja izjavio novinarima da su u dosadašnjem radu, prema ranijem dogovoru, otvorili pitanja koja su vezana za općinske izbore, prije svega pitanje spajanja izbora.

''Predstavnici političkih subjekata koji su danas bili prisutni na Interresornoj grupi nisu bili spremni da izraze konačan stav o odgađanju izbora i to pitanje je odgođeno poslije Nove godine da se konačno odluči'', kazao je Genjac.

Pitanje pripadnosti mandata

Razgovarali su i o pitanju pripadnosti mandata političkoj stranci ili nositelju političkog mandata, kao što je dosad, piše Fena.

Genjac je naveo da je bilo prilično velike podrške da se mandat definira na način da pripada političkoj stranci, ali 'i zbog upozorenja i procjena da bi to bilo korak unazad u nekim demokratskim principima i da je to suprotno s europskom tendencijom BiH, dogovorili smo se da ostane to pitanje za još razmatranja'.

''Na način da možda ostane mandat, da pripada nositelju mandata, ali da se riješi pitanje spekulativnih radnji i manipulacija s mandatom u smislu da se spriječi kupovina glasova, da se to sankcionira na odgovarajući način. Jer u postojećim rješenjima politička stranka na čijoj je listi izabran neki nositelj mandata nema nikakve mogućnosti da spriječi sve ono što smo viđali više puta, da se iznevjerava i politika stranke i politika birača koji su izabrali određenog kandidata - istaknuo je Genjac, podsjećajući na 'aferu papak'.

Birački odbori

Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH otvorila je i pitanje strukturiranja biračkih odbora jer, istaknuo je Genjac, 'tu je najveći problem koji je usko vezan i s preferencijalnim načinom glasovanja'.

''Postoji velika spremnost i idemo k rješenju da se birački odbori strukturiraju ili sastave na način koji bi omogućio da, da uvjetno kažem, veliki politički subjekti po broju osvojenih mandata, da se međusobno kontroliraju u biračkom odboru, njihovi predstavnici. S druge strane, da se izbjegnu spekulativne radnje oko fiktivnog prijavljivanja neovisnih kandidata za izbore da bi se na taj način dobilo mjesto u biračkom odboru, a zatim trgovina s tim biračkim odborom'', naveo je Genjac.

Istaknuo je da se to mora svakako isključiti i ide se k tome.

U nastavku današnjeg rada članovi  Interresorne radne grupe će razgovarati i rješavati pitanje cenzusa i pitanje otvorenih i zatvorenih lista.

''To su ova krupna pitanja koja smo imali namjeru danas da riješimo'', naveo je Genjac.

Promjena Ustava

Članica Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Borjana Krišto (HDZ BiH) je u pauzi rada ovog tijela danas u Konjicu kazala novinarima da su razmatrali i pitanje odgode lokalnih izbora.

''Kolega Halid Genjac (SDA) je iznio taj stav da su oni za odgodu izbora. Analizirala sam naše izborno zakonodavstvo i zapravo sam vidjela da, da bi takvu jednu odluku donijeli, moramo promijeniti Ustav Federacije BiH. Znamo kako se i po kojoj proceduri mijenja Ustav FBiH'', navela je Krišto.

Dodala je da se lokalni izbori tiču promjena Ustava i za Grad Mostar, pa i za neka druga rješenja. Također, spomenula je i implementaciju presude Suda u Strasbourgu u predmetu "Sejdić-Finci".

''Hoću reći da bi mi bili za odgodu lokalnih izbora ako bi imali pravno utemeljenje za to, a to po meni podrazumijeva da bi postigli politički konsenzus oko ovih stvari, a to je promjena Ustava FBiH i rješenja za Grad Mostar itd. Zbog toga bi zapravo i trebali odgoditi izbore kako bi onda bili duže u promjeni procedure izbornog zakonodavstva i kako bi te sve stvari mogli završiti. Ukoliko ne bi, sama po sebi odluka u ovom trenutku da kažemo 'odgađamo ili prolongiramo lokalne izbore do 2018.', a da ništa drugo nismo uradili nego samo na tehničkoj razini, mislim da bi bila neozbiljna od bilo kojih političkih predstavnika i Interresorne radne skupine'', smatra Krišto.

Ona misli da bi trebalo napraviti obrnuti redoslijed, "napraviti politički konsenzus oko nekih stvari i onda kazati da je to razlog za spajanje, odnosno odgodu lokalnih izbora", javlja Fena.

Rješenje za Mostar - rješenje za sve gradove

Kada je u pitanju Grad Mostar, Krišto ističe "da više nije vrijeme za Grad Mostar tražiti, na bilo koji način, privremena rješenja".

''To je dosta i to nas je dovelo danas da smo tu gdje jesmo i da teško možemo, upravo iz tih razloga, nametanja tih odluka i Statuta Grada Mostara, da smo u ovakvoj poziciji. Naravno, svaka politička stranka i predstavnici određenih naroda imaju pravo na svoje stajalište'', kazala je Krišto.

Dodala je da se HDZ BiH upravo tako zalaže da, ako su rješenja koja se predlažu za Grad Mostar prihvatljiva za Grad Mostar, onda ona moraju biti prihvatljiva i za druge gradove u Federaciji BiH.

''Mi predlažemo da je to jedinstven grad i da tražimo u okviru toga rješenja. Prihvaćamo i druge principe i u svakom slučaju, uz rješenja za Grad Mostar moramo tražiti rješenja i za grad Travnik, najmanje. Moramo tražiti i rješenja za Europsku presudu Suda u Strasbourgu i mnoge druge koje su nam sad kao otvorena pitanja kad je u pitanju Izborni zakon'', zaključila je Krišto.
Navela je da će Interresorna radna grupa u nastavku rada danas razgovarati o izbornom cenzusu.

Izborni prag

''Nemamo posebno neki jedinstven stav. Osobno je promišljanje da, recimo na lokalnoj razini ostavimo ovaj prag. Mislim da bi to bilo jedno optimalno rješenje kad su u pitanju lokalni izbori. Kad su u pitanju opći izbori, odnosno od razine županije, Federacije i razine države, možda bi trebalo razmišljati o tome da se podigne, a koliko će to biti, to će biti stvar kompromisa i dogovora svih'', kazala je Krišto.

Dodala je da će pokušati tu tražiti neku vrstu kompromisa koja je potrebna i za druga rješenja kao i za izborni prag.

Po njenim riječima, pitanje otvorenih ili zatvorenih listi je, prije svega, političko pitanje.

''Dok nemamo riješenu i presudu, izbor članova Predsjedništva, izbor izaslanika za Dom naroda, mi možda teško s političkog aspekta možemo govoriti o tome da liste potpuno zatvorimo. Zatvorene liste bi, opet, imale nekakvu vrstu prednosti. One bi rješavale mnoga otvorena pitanja kad ih danas gledamo s aspekta Izbornog zakona, od problema biračkih odbora do brže uspostave vlasti itd.'', navela je Krišto.

Dodala je da je otvoreno i to pitanje, te da kao i za druga pitanja i o ovome moraju postići politički konsenzus.

Spajanje izbora protiv Ustava

Član Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH Lazar Prodanović (SNSD) izjavio je novinarima u pauzi današnje sjednice ove grupe u Konjicu da je SNSD za održavanje lokalnih izbora naredne godine.

''To nama odgovara i u smislu izbornog rezultata. Inače, smatramo da treba stvoriti ambijent u kojem bi se u BiH razgovaralo o ovoj mogućnosti i došlo do rješenja koja bi bila prihvatljiva, poštujući moguće izmjene nekih drugih zakona, između ostalog i Ustava Federacije BiH. Jer, promjene Izbornog zakona, u smislu spajanja lokalnih izbora s 2016. na 2018. godinu je direktno u suprotnosti s Ustavom FBiH i sa Zakonom o lokalnoj samoupravi i teritorijalnoj organizaciji RS-a'', naveo je Prodanović.

Dodao je da je Interresorna radna grupa danas donijela zaključak da o ovom pitanju treba voditi raspravu u prvoj polovini januara ''i da će se doći do rješenja koja bi mogla biti prihvatljiva i koja uključuju sveobuhvatan politički konsenzus o ovom pitanju''.

Iznio je mišljenje da bi, kao i do sada, mandat trebao pripadati pojedincu, "a eventualne zloupotrebe koje su prisutne u tim procesima treba ostaviti pravosudnim institucijama i tužilaštvima da utvrde eventualne zloupotrebe''.

Eliminirati neovisne kandidate

Prodanović je stava da pitanje biračkih odbora treba riješiti na najbolji način, "prije svega eliminirati bilo kakvo fiktivno kandidiranje za biračke odbore ili kandidiranje neovisnih kandidata radi sticanja političkog preimućstva u biračkim odborima, a nakon toga zloupotreba nakon završetka izbornog procesa“.

''Mislim da bi se značajno riješio ovaj problem raspravom o izbornim listama. Ukoliko bi bila jedna preferencija to bi značajno eliminiralo ove zloupotrebe koje su bile. Ali istovremeno treba kazneno zakonodavstvo pojačati u tom smislu da moguće zloupotrebe članova biračkih odbora budu najdrastičnije sankcionirane'', naveo je Prodanović.