Knjiženje vojne imovine, stepenica na dalekom putu do NATO-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Što je ANP oko kojeg se posljednjih dana i mjeseci na bh. političkoj sceni podigla prašina? Je li to korak do članstva Bosne i Hercegovine u NATO ili tek jedna od usputnih stepenica na dalekom NATO putu koji čeka našu državu?

BHRT je istraživala što će biti s knjiženjem vojne imovine oko koje ni danas ne postoji konsenzus a, koja je, barem formalno, jedan od uvjeta za dobivanje MAP-a.

Iako ni danas vojne lokacije nisu prenesene na bh. razinu, ANP je ipak odobren krajem prošle godine. Podsjećanja radi, do danas su registrirane samo lokacije koje se nalaze na teritoriji Federacije BiH, dok nijedna nije registrirana na području Republike Srpske. Otpor ovoj stavci iz Republike Srpske naročito je izražen nakon što je postala pravosnažna presuda Suda BiH, kojom RS mora uknjižiti pravo svojine nad vojarnom u Han Pijesku na državu BiH. Ova vojarna, odnosno cijeli njezinn kompleks je, inače, jedan od najvećih vojnih objekata u BiH.

Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine u suradnji s Pravobraniteljstvom Bosne i Hercegovine do sada je uspjelo uknjižiti 33 perspektivne vojne lokacije, te kroz prikupljenu imovinsko-pravnu dokumentaciju stvorilo preduvjete da se ovaj proces nastavi i za preostalih 30 lokacija koje do sada nisu uknjižene.

A poznati su i raniji stavovi Republike Srpske da BiH prema Ustavu BiH nema svoju imovinu, te da se zbog toga neće dozvoliti da se imovina s teritorije Republike Srpske uknjiži na državnu razinu. Za BiH se to pokazalo kao kompleksno pitanje, ne samo iz političkih već i administrativnih razloga, i ono će i dalje ostati otvoreno, poručuju stručnjaci.

''Upravo je to i bio i jedan od uvjeta koji je postavljenu Talinu 2010 godine po pitanju knjiženja vojne imovine da se testira sposobnost institucija BiH da donose odluke'', mišljenja je Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO

Aktiviranje Akcijskog plana u budućnosti može značiti i povećanje državnog proračuna, koji je već dugo „zamrznut“ na razinu od 950 milijuna maraka godišnje, što onemogućava povećanje izdvajanja za obrambene troškove, posebno u dijelu opremanja, infrastrukture i modernizacije Oružanih snaga.

Raspoloživa sredstva u proračunu obrane za 2018. godinu, koja obuhvaćaju i prenesena sredstva za odobrene projekte u proteklom razdoblju, iznose 307.23 milijuna KM, što je oko 0.94 posto procijenjenog GDP-a za 2018. godinu. S obzirom na to da razini financiranja ima blagu tendenciju opadanja i dalje je nezadovoljavajuća struktura troškova.

A svaka blokada trošenja tog novca direktan je udar na BiH i Oružane snage da pomognu institucijama da izvrše svoju misiju, poručuje bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u Alija Kožljak.

''Mislim da to više nije uopće tajna da imamo po prvi put jasno identificirane veoma dobre kooperante odnosno partnere Rusije na Balkanu'', rekao je Kožljak.

Sticanjem okolnosti u sukob je dovedeno jedno političko i jedno pravno pitanje, poručuje pomoćnik ministrice obrane BiH Sead Jusić. Političko se tiče odluke o neutralnosti u Skupštini Republike Srpske, a pravno se odnosi na zakonom definirane okvire BiH koji se moraju poštivati.

''Krajnje bi neozbiljno bilo iz bilo kojih razloga koji nisu pravno valjani odustati od nečeg za što se BiH odredila. Vjerujem da će se tražiti neki kompromis s obzirom na političku situaciju koju imamo'', kazao je Jusić.

A dovedena je u pitanje i funkcionalnost institucija BiH, kao i validnost dosad postignutih sporazuma, dokumenata, zakona i akata, poručuje bivši ministar obrane BiH Selmo Cikotić.

''Mislim da je ulazak u NATO iz više razloga, a to je moguće i dokazati jedna vrsta afirmacije i RS u okviru BiH i srpskog naroda i svih građana'', kazao je Cikotić.

Je li i NATO stavljanjem ovog zahtjeva o vojnoj imovini možda pokazao da ne želi BiH u ovakvom kapacitetu, pitanje je na koje ćemo možda jednog dana dobiti odgovor, zaključuju sugovornici.