Koga briga za brigu - žene

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada žene ostaju kod kuće, brinu o obitelji i starima, kada odluče da naprave pauzu ili čak prekinu svoju karijeru zbog obiteljskih obveza, razlog je često briga o drugima.

Ova vrsta poslova podrazumijeva kućne poslove, brigu o djeci, starima i osobama s invaliditetom, a vrlo često ostaje nevidljiva, podcijenjena i potplaćena ako se obavlja profesionalno. Istovremeno, mnoge žene u BiH obavljaju ove poslove bez ikakve naknade, navodi se u Zajedničkom autorskom tekstu rezidentne koordinatorice Ujedinjenih nacija u BiH, dr. Ingrid Macdonald i predstavnice UN Women u BiH, Jo-Anne Bishop.

Bosna i Hercegovina ima najveći postotak neaktivnih žena na tržištu rada u Europi. Prema Anketi o radnoj snazi iz 2022. godine, od ukupnog broja zaposlenih u BiH, samo je 36,8% žena zaposleno.

Žene navode neplaćeni rad u oblasti brige kao jedan od glavnih razloga zašto ne traže posao, ne pokreću vlastite biznise, te su primorane da rade skraćeno radno vrijeme ili uspore svoje profesionalno napredovanje i usavršavanje.

U prosjeku, žene u BiH provedu šest sati dnevno na poslovima neplaćenog rada u oblasti brige. U stvarnosti to znači da obavljaju dva posla, neplaćeni i plaćeni. Ovo su podaci iz Polazne studije o ekonomiji brige, prve sveobuhvatne studije o ovoj temi u BiH, koju su proveli Ekonomski institut Sarajevo i UN Women BiH. Velika je cijena koju i žene i društvo plaćaju za ovoliki obim rada u oblasti brige o drugima. Ali za žene, najveća cijena je upravo neostvareni potencijal da sudjeluju i zauzmu liderske pozicije u ekonomiji, politici i društvu u cjelini.

Ravnomjernija raspodjela rada u oblasti brige

Javnost, civilno društvo i privatni sektor u BiH počeli su prepoznavati potrebu rješavanja neujednačenog tereta brige. Zbog ubrzanog smanjenja tržišta rada uslijed iseljavanja, kompanije su počele poticati pravičnije i snažnije politike porodiljskog odsustva, ohrabrujući više muškaraca da koriste roditeljsko odsustvo te uvodeći fleksibilnije uvjete rada. Pojedine kompanije, poput Violete iz Širokog Brijega i GS TMT-a iz Travnika, za svoje zaposlenike otvaraju vrtiće i ustanove za brigu o starijim članovima porodice.

Na potrebe u ovoj oblasti odgovaraju i organizacije civilnog društva kroz intenzivnije zagovaranje i lobiranje za promjene politika, ali i kroz direktno pružanje usluga brige u više oblasti, uključujući usluge kućne njege za starije osobe. I vlasti su također inicirale važne mjere. Uvedene su politike kojima se roditelji djece ili osoba s invaliditetom zakonski priznaju kao staratelji na puno radno vrijeme, što im omogućava da primaju naknade za brigu koju pružaju, a uvedene su i nove vrste naknada za brigu o djeci.

Međutim, potrebno je proširiti ove napore. Prepoznavanje, smanjenje i preraspodjela neplaćenog rada u oblasti brige zahtijeva sistemski i multisektorski odgovor socijalne zaštite, zdravstva, zapošljavanja, obrazovanja, ekonomskog razvoja, kao i privatnog sektora, civilnog društva, financijskih institucija i donatora. Transformacija ekonomije brige jedno je od ključnih područja za ostvarivanje rodne ravnopravnosti i inkluzivnog rasta, te postizanja napretka ciljeva iz Agende 2030.

Sistemsko i holističko ulaganje u ekonomiju brige može omogućiti većem broju žena da budu aktivne na tržištu rada, ali može i stvoriti radna mjesta. U BiH na formalnu ekonomiju brige otpada oko 120.000 radnih mjesta ili otprilike 15% ukupne zaposlenosti (u poređenju s prosjekom od 17% u drugim europskim zemljama). Ovo uključuje zaposlene u obrazovnom i zdravstvenom sektoru, pružaoce usluga institucionalnog zbrinjavanja i usluga socijalnog rada kako u privatnom, tako i u javnom sektoru. Povećani zahtjevi za brigom zahtijevaju veću radnu snagu. Naprimjer, prema podacima iz 2020. godine, za zbrinjavanje oko 6.600 djece koja nisu upisana u predškolske ustanove u BiH, bilo bi potrebno zaposliti dodatnih 1.104 uposlenika, od kojih bi 1.035 bile žene. Nova zapošljavanja u sektoru predškolskog obrazovanja imala bi dodatni lančani efekt na širu ekonomiju.

Briga je odgovornost svih

U cilju rješavanja postojećih prepreka za žene na tržištu rada i sistemskog ulaganja u brigu, Ujedinjene nacije podržavaju ključne domaće aktere u reformi ekonomije brige. U okviru globalne inicijative ''Generacija za ravnopravnost'', ured UN Women u BiH pokrenula je Akcijsku koaliciju za ekonomsku pravdu i prava, kako bi okupila vlasti, javne institucije, UN agencije, međunarodne financijske organizacije, donatore, akademsku zajednicu, civilno društvo i privatni sektor, te generirala posvećenost osnaživanju žena uz transformaciju ekonomije brige. U cilju podrške ovim naporima, uz predstavljanje Polazne studije o ekonomiji brige, koja sadrži modele ekonomije brige koji bi se mogli ogledno primijeniti, kao i preporuke za unapređenje reformi, vodeći akter iz javnog sektora, Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, na čelu s ministrom Adnanom Delićem, postalo je član Globalne alijanse za brigu. Ministarstvo se obavezalo na izradu zakona o socijalnim uslugama, strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite, kao i niza drugih mjera iz oblasti socijalne zaštite.

Rad u oblasti brige je temelj održivog razvoja. Bez toga, pojedinci/ke, porodice, društva i privrede ne bi mogli da prežive i napreduju. Svi mi primamo ili pružamo brigu tijekom života u različitim oblicima i kapacitetima. S obzirom na njen temeljni značaj za održivost života, briga se ne može prepustiti isključivo ženama, bilo kao neplaćeni, slabo plaćeni ili neformalno plaćeni rad. Potrebno je koordinirano, strateško i holističko ulaganje u brigu, direktno od vlasti ili u partnerstvu s civilnim društvom i privatnim sektorom. Svi bismo trebali brinuti o brizi jer - briga je svih nas!