Obveza, kazne?
Koje bi mjere natjerale bh. građane da izađu na izbore?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na općim izborima u BiH koji su održani 2. listopada, svoje biračko pravo iskoristilo je 50 posto građana, što je nastavak trenda s ranijih izbora, a upućeni u izborni proces smatraju da ta izlaznost ne bi bila veća i da BiH zakonom uvede obvezno glasanje ili kažnjavanje za one koji nisu izašli na izbore, kao što je to slučaj u pojedinim državama svijeta.
Novčana kazna, stopiranje osobnih primanja, stopiranje izdavanja osobnih dokumenata samo su neke od mjera koje države svijeta primjenjuju prema građanima koji nisu glasovali na izborima.
Ali, kao prva mjera i ona za koju se države najčešće odlučuju jeste obvezno glasovanje.
Mjere u zemljama
U ovom trenutku, više od 20 svjetskih zemalja obavezuje svoje birače izlaskom na izbore, a između ostalih u toj grupi su Argentina, Australija, Belgija, Bolivija, Brazil, Egipat, Grčka, Luksemburg, Meksiko, Peru...
Ali, pored ove mjere, na primjer, Australija građanima koji se ne odazovu glasanju izriče novčane kazne od nekoliko desetina dolara.
Iako se samo ova mjera ne može uzeti kao ključna, činjenica je da izlaznost u Australiji nije bila manja od 90 posto već unazad nekoliko desetljeća.
S druge strane, u Boliviji je propisano da se onima koji ne izađu na izbore zamrzne plaća. Naime, Bolivijci imaju kartice kojima se potvrđuje da su izašli na glasovanje, a oni prilikom podizanja plaća i nekoliko mjeseci nakon izbora moraju pokazivati ovu karticu. Gotovo identičnu mjeru ima i Peru, s tim što je obveza pokazivanja ove kartice čak sedam mjeseci.
Pročitajte još
Zanimljiv način kažnjavanja, iako nije službena mjera, ima i Grčka, u kojoj se građani koji se nisu pojavili na glasovanju mogu suočiti s problemima prilikom dobijanja vozačke dozvole. Najdužu tradiciju obveznog glasanja ima Belgija, a ova obveza za muškarce uvedena je 1892. godine.
Sugovornici "Nezavisnih novina" uvjereni su da nijedna od navedenih mjera ne bi utjecala da 1,6 milijuna građana BiH, koliko ih, prema službenim podacima, nije izašlo na izbore, ili bar dio njih, na kraju zaista pristupi glasovanju.
Branko Petrić, bivši predsjednik SIP BiH, istaknuo je da postoje dva razloga za malu izlaznost, koja je očekivana za sve izbore uvijek oko 60-65 odsto.
"Jedan je što je birački popis opterećen osobama koje uopće ne žive u BiH, i mi nažalost ne znamo jesu li oni uopće živi. Jer to su ljudi koji su poslije rata u BiH regulirali neka svoja prava i vadili dokumenta u mjestima gdje su tada živjeli, kako bi vratili imovinu i nešto slično. Time su automatski upisani u centralni birački spisak, a oni su se zapravo nakon toga odselili odavde. Ogroman broj takvih ljudi ima, jer je činjenica da mi sada po popisu imamo manje stanovnika nego što ih imamo s pravom glasa. A ne postoji mehanizam ispisivanja tih ljudi s biračkog popisa, zato i imamo puno stogodišnjaka, jer te ljude niko ne ispituje gdje su i šta rade", pojašnjava Petrić za "Nezavisne novine".
(ne)povjerenje u kandidate
Prema njegovim riječima, drugi razlog male izlaznosti je povjerenje građana u kandidate.
"Građanima je uvredljivo kada im se spomene glasovanje, a kod nas je to veoma izraženo. Evo navest ću vam jedan slikovit primjer. U Bugarskoj je na izborima postojao model prema kome su građani osim za ponuđene kandidate mogli glasovati i za opciju sa dna popisa, a na kojoj je pisalo: 'Nitko od predloženih'. I na jednim izborima za predsjednika umalo se dogodio ustavni skandal, a to je da u drugi krug, osim onog tko je vodio, ide i 'Nitko od predloženih'. Tom opcijom je bilo jasno da ljudi ne žele nikog od tih koji im se nude. Vjerojatno bi kod nas ta opcija pobijedila", pojašnjava Petrić.
Slično je, kaže, i kada su u pitanju prazni glasački listići.
"Dokaz je izbor za člana Predsjedništva BiH. U HBŽ-u, u Drvaru, Bosanskom Petrovcu i Bosanskom Grahovu, gdje su Srbi većina, nema Srbina za člana Predsjedništva, tamo bude po 50-60 posto praznih listića na biračkim mjestima. Slično je i kada dijaspora glasuje za predsjednika Republike Srpske, ako nema njihovih kandidata, ostavit će prazne listiće", naveo je Petrić.
Prisila i demokracija nespojivi
Zoran Krešić, novinar "Večernjeg lista", kaže za "Nezavisne novine" da bilo kakva prisila građana BiH na glasanje može izazvati samo kontraefekt i da to nije spojivo s demokracijom.
Takođe, ističe da su u BiH i dalje na tapetu nacionalna pitanja i da bi dodatno nametanje nečeg novog pogoršalo stanje.
"Po mom mišljenju, čak nije rješenje ni snižavanje izborne granice na 16 godina, jer nismo politički zrelo društvo. Nedavno sam čitao jedno istraživanje po kojemu 30 posto stanovništva ne zna razliku između federalnog i državnog parlamenta", kazao je Krešić i dodao da se u ovom slučaju kao eventualna mjera ne treba razmatrati ni ukidanje glasova iz inozemstva.
