Koliko bi Hrvata živjelo u trećem entitetu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema napisima Hrvatskog Medija servisa, u većinskom hrvatskom entitetu u BiH bi, ukoliko bi došlo do njegovog formiranja, živjelo 75 posto hrvatskog stanovništva.

Riječ je o stanovništvu koje živi u 24 većinski hrvatske općine: Ravno, Neum, Stolac, Mostar, Čapljina, Čitluk, Prozor Rama, Ljubuški, Široki Brijeg, Grude, Posušje, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Kreševo, Kiseljak, Vitez, Busovača, Dobretići, Žepče, Usora, Odžak, Orašje i Domaljevac.

Većinski hrvatski entitet obuhvatio bi 372.276 Hrvata od ukupno 497.883 stanovnika, koliko ih prema popisu stanovništva iz 2013. živi u FBiH, piše HMS.

Kada bi se, kako navodi HMS, na području Jajca, Travnika, Novog Travnika i Uskoplja, na primjer, formirale većinski bošnjačke i većinski hrvatske općine, pri čemu bi ove potonje bile uključene u većinski hrvatski entitet, broj Hrvata koje bi obuhvatila ta federalna jedinica dosegao bi 83 posto ukupnog hrvatskog stanovništva u FBiH.

''Prvi i najvažniji benefit koji bi Hrvati imali u slučaju formiranja entiteta s hrvatskom većinom, bila bi mogućnost da bi samostalno mogli birati i smjenjivati svoje političke predstavnike, bez straha da će im ih drugi narodi nametnuti'', navodi HMS i dodaje kako bi suvereno mogli odlučivati o pitanjima koja su sada u nadležnosti entiteta i županija.

Imali bi, uz ostalo, pravo i na osnivanje entitetskog javnog rtv-servisa i novinske agencije, koji bi se financirali od pretplate i proračunskog novca, na što sada nemaju pravo, a uz to su ''izloženi propagandi javnih servisa pod utjecajem sarajevske unitarističko-hegemonističke politike''.

Uz to, navodi HMS, u nadležnosti entiteta je i izgradnja brzih puteva i autoputeva, a Hrvati koji bi živjeli izvan granica većinskog hrvatskog entiteta ne bi izgubili ništa jer oni i onako žive u većinski bošnjačkom entitetu – Federaciji BiH.

''S postojanjem većinski hrvatskog entiteta koji bi raspolagao značajnim nadležnostima i značajnim budžetskim sredstvima, stvorili bi se institucionalne pretpostavke da Hrvati sami odlučuju o rezultatima svog rada i da mogu u znatno većoj mjeri pomoći i onim svojim sunarodnjacima izvan većinski hrvatskog entiteta. Takvo simetrično federalno uređenje BiH, bilo bi kudikamo racionalnije, pravičnije i jeftinije od postojećeg prema kojem je BiH podijeljena na 13 federalnih jedinica, i da bi žitelji sve tri federalne jedinice, koje se zbog svoje teritorijalne nepovezanosti ne bi mogle ocijepiti, i dalje bili građani BiH, sa svim ustavom zajamčenim pravima'', navodi HMS dodajući kako ''protiviti se uspostavi hrvatske federalne jedinice samo zato što ona ne bi obuhvatila sve Hrvate u BiH, što je i teoretski i praktično nemoguće, ne znači drugo do biti protiv institucionalizacije slobode, prava, suvereniteta vlastitog naroda i služiti tuđim nacionalizmima''.