Koliko je BiH dobrog srca?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ono što BiH izdvaja od ostalih zemalja jeste transparentnost davanja - u BiH se lakše nego u većini zemalja regije dolazi do podataka o davanjima za opće dobro (tko, kako, kome i za što donira), što je ključna stvar za izgradnju povjerenja između javnosti, donatora i primatelja, navodi u istraživanju fondacija Catalyst Balkans, koja od 2013. istražuje i analizira stanje filantropije na Zapadnom Balkanu.

Catalyst Balkans objavljuje podatke o davanjima na platformi Giving Balkans i u godišnjim izvještajima o davanjima za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju.

U 2018, BiH se izdvojila i po značajnom trendu rasta kada su u pitanju donacije za opće dobro – prošle godine su registrirane 2.032 dobrotvorne akcije u BiH, što je rast od 29% u odnosu na 2017, dok je procijenjena darovana svtoa (7,9 milijuna EUR) za 33,3% veća.

Najaktivniji građani

U BiH su najaktivniji darodavci građani kroz masovna davanja, koji su sudjelovali u 48,5% dobrotvornih akcija, dok poslovni sektor sa 31,3% zauzima drugo mjesto na listi ključnih darodavaca. Iza njih su istaknuti pojedinci (u 8,3% akcija), mješoviti darodavci (9,2%) i privatne fondacije (0,3%).

Građani su učešćem u masovnim davanjima bili ne samo najčešći darodavac, već i najveći, a prema ovom podacima, donirali su 37% zabilježene svote.

Kroz masovna davanja, najčešće podržavane teme bile su zdravstvo (42,9%), podrška marginaliziranim grupama (21,2%) i smanjenje siromaštva, dok su najviše podržavani primatelji donacija bili pojedinci i obitelji (57,1%), neprofitne organizacije (29,3%) i institucije (11,1%).

Jedan od primjera uspješnog prikupljanja sredstava kroz masovna davanja jeste podrška za narodne kuhinje u nekoliko gradova u BiH.

S druge strane, kompanije širom BiH su u 2018. najviše podržavale institucije (53,3%), neprofitne organizacije (33,2%) i pojedince i obitelji (9,7%), dok su najčešće podržavane teme bile obrazovanje (34,9%), podrška marginaliziranim grupama (27%) i zdravstvo (8,6%).

Najviše podrške zdravstvu

Kada su u pitanju teme za koje BiH daruje, najčešće podržavane su zdravstvo (26,3%), podrška marginaliziranim grupama (23,4%), obrazovanje (17,8%) i smanjenje siromaštva (8,7%), dok na sve ostale oblasti (kultura i umetnost, nauka, sport, infrastruktura, nezavisni mediji, ljudska prava, briga o životinjama,...) odlazi 23,8%.

Ove godine je redoslijed malo drugačiji nego ranije, pri čemu su zdravstvo i podrška marginaliziranim grupama ponovo zauzeli prva dva mjesta, dok se obrazovanje po prvi put popelo na treće mesto. Ovo je izuzetno važan trend, jer je obrazovanje jedina od ovih oblasti s dugoročnim, strateškim efektima.

Broj davanja s dugoročnim efektom, odnosno strateških davanja u posljednjih nekoliko godina je u porastu a prošle godine je dostigao 38,2%, što pokazuje da darodavci postaju sve odlučniji u namjeri da ulažu strateški, kako bi doprinijeli razvoju svojih zajednica.

Najviše podržavani primatelji donacija su pojedinci i obitelji (37%), neprofitne organizacije (32,4%), institucije (23,5%) i lokalne/nacionalne vlasti (5,6%).

Podrška lokanim zajednicama na prvom mjestu

Kada su u pitanju davanja za neprofitne organizacije, građani su i dalje ti koji najviše podržavaju rad i ciljeve neprofitnih organizacija s 43,9% akcija davanja, a prati ih poslovni sektor s 32,1%.

Zanimljivo je i da je u 2018. došlo do promjene kada su korisničke grupe u pitanju, te je najveći broj davanja (29,3%) bio usmjeren na populaciju iz lokalnih zajednica, pa je ova korisnička grupa, prvi put nakon 2013, bila najviše podržana. Na drugom mjestu su, kao u 2017, osobe sa zdravstvenim problemima.

Nakon pada davanja u 2015. i 2016. godini, i napretka u 2017, u 2018. godini dobročinstvo u Bosni i Hercegovini se nastavilo razvijati, uz znatna poboljšanja u nekoliko oblasti. Jača podrška obrazovanju i povećana strateška ulaganja su najvažnija.

Može i bolje

Pored toga, medijska pokrivenost dobrotvornih davanja, što je primarni izvor informacija uz direktan kontakt s donatorima i onima koji prikupljaju sredstva, bila je sveobuhvatnija i intenzivnija. Za razliku od nekoliko drugih zemalja u regiji, u kojima je teško doći do podataka i provjeriti ih, u BiH to nije bio slučaj. Zanimanje koje mediji pokazuju za filantropiju, kao i donekle veća spremnost zainteresiranih strana da podjele informacije, omogućili su detaljan uvid u podatke o dobrotvornim davanjima tijekom 2018. godine.

''Pored ovih važnih i dobrih trendova, moramo istaći da i dalje ima prostora za poboljšanje. Naročito u pogledu jačanja pomoći usmjerene na neke od manje podržanih tema i korisničkih grupa, kao i u pogledu širenja partnerstava između poslovnog i neprofitnog sektora, i uvijek poželjne veće transparentnosti podataka'', navodi fondacija Catalyst Balkans.