Koliko košta čiji obraz: Policajca 20, liječnika 1000, profesora ili suca do 5000 KM

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poznati prijedorski kirurg Marinko Lovre uhićen je u ponedjeljak zbog primanja mita. Policijski inspektori su ga uhvatili na radnom mjestu u bolnici u Prijedoru dok je od jednog pacijenta uzimao mito od oko 1.000 maraka.

Ova vijest i nije neko iznenađenje, barem ne za građane koji su navikli da se pojedini liječnici, medicinske sestre, policajci, građevinari i ostali javni službenici “kupuju” novcem i poklonima.

Suptilni “viši nivo”

Iako se prema istraživanju javnog mnijenja građani najčešće susreću s korupcijom u zdravstvu i prometnoj policiji, najviše koruptivnih djela ipak ima u institucijama vlasti, kao što su parlamenti i vlade na različitim nivoima.

''Korupcija je toliko prisutna i na najvišem nivou da je zarobila sve institucije sistema i zbog toga ne funkcionira ni borba protiv drugih oblika korupcije, ako krenemo od sitne pa do najveće. Najveći problem je korupcija na najvišim nivoima vlasti, koja se onda prelijeva na niže nivoe, i građani to osjete s predstavnicima različitih institucija'', kaže za Oslobođenje Ivana  Korajlić,glasnogovornica Transparency Internationala BiH.

Prometni policajci najčešće se podmićuju s oko 20 maraka, dok se pokloni uglavnom nose medicinskim sestrama i doktorima, koji, doduše, neće odbiti ni “kuverte”.

Na nižim nivoima vlasti (ovisno kojem) kao mito se obično daje od 20 do 50 KM, dok je cijena mita univerzitetskim profesorima, te sucima puno veća - od 1.000 do 5.000 KM. Što je viši nivo vlasti u pitanju, veći je i iznos mita.

''Kada to pomjerite na viši nivo, kroz trgovinu utjecajem i namještanje poslova natječaja po sustavu “ja tebi, ti meni”, tu se rjeđe događa razmjena gotovine, a češće međusobni talovi i dogovori. To se na “višem nivou” radi mnogo suptilnije i često sve po zakonu, pa je korupciju u takvim slučajevima teže detektirati i sankcionirati. Kada govorimo i o klasičnom davanju mita, i ono se teško otkriva, jer tko god daje mito, neće sam sebe da inkriminira, budući je i davanje mita kazneno djelo. Najčešće ljudi prijavljuju mito ako zauzvrat nisu dobili obećanu uslugu'', kaže Korajlić.

Transparency International BiH je u posljednjih 15 godina radio bezbroj istraživanja o korupciji, kao i istraživanja javnog mnijenja o problemima s kojim se građani najviše susreću kada se radi o ovoj pošasti. Prema svim rezultatima, naša država u prethodnih pet godina u vezi s ovom problematikom nije napravila nikakav napredak, a u usporedbi s drugim državama, ili se zadržavamo na istoj poziciji ili su primjetni manji padovi, piše Oslobođenje.ba.

Javna uprava i pravosuđe

''Građani ne vide nikakav napredak u borbi protiv korupcije u posljednje četiri godine. Više od 80 posto građana smatra da smo među najgorim državama u Europi i središnjoj Aziji po tome koliko građani imaju povjerenje u institucije, odnosno da će se one izboriti s korupcijom, napominje Korajlić.

S druge strane, u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH kažu da u proteklom razdoblju nisu imali kadrovske niti materijalno-tehničke kapacitete da urade sveobuhvatno istraživanje o ovoj temi.

''Podaci o koruptivnim kaznenim djelima kojima raspolažemo temelje se na prijavama korupcije koje zaprimamo, a kojih je prema posljednjoj evidenciji koju smo uradili u ovoj godini bilo oko 100. Prema tim prijavama, korupcija je najzastupljenija u javnoj upravi, u smislu zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, nepravilnosti u vezi sprovođenjem konkursnih procedura prilikom zapošljavanja, nesavjesnog rada u službi, sukoba interesa, te nepravilnosti u vezi s provođenjem procedura javnih nabavki, kažu nam u Agenciji, te naglašavaju da su, prema njihovim informacijama, nakon javne uprave koruptivnim djelima najpodložnije pravosudne institucije, policijski organi, te sektori zdravstva i obrazovanja.

BiH se već odavno “kupa” u korupciji, a posljednji niz policijskih akcija rađenih po nalogu sarajevskog Tužiteljstva vratio je građanima nadu da se i onima “u vrhu” može stati ukraj. Naime, u nizu akcija (Pravda, Blok, Urban..) zbog niza koruptivnih djela uhićeni su nekadašnji ministar, načelnik, općinski vijećnici i službenici, vještaci, odvjetnici...

''Da bi se korupciji stalo ukraj, moramo shvatiti da je ovo borba svih nas, kako javnog, tako i privatnog sektora, a ne samo pojedinih nivoa vlasti'', poručuju iz Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, dodavši da su prema njihovim podacima najčešći način plaćanja mita novac, protuusluge, najčešće kroz procedure javnih nabavki i zaposlenje.

U Transparency Internationalu BiH naglašavaju da je ključna karika u borbi protiv korupcije pravosuđe kojem se treba osigurati nezavisnost i kapacitet. Na pitanje što raditi ako je i pravosuđe korumpirano, Korajlić kaže da u pravosuđu svake države postoje zloupotrebe, ali da to postaje problem ako poprimi ozbiljne razmjere, pa počne da utječe na kompletan sustav.

(Ne)ovisnost

''Kod nas je ključni problem to što je upitna nezavisnost pravosuđa kao sistema i kao pojedinaca predstavnika, te konstantni politički utjecaj koje to pravosuđe trpi. Imamo političke partije koji su glavni generator korupcije i koje su postavile kontrolu nad sustavom pravosuđa i onda dolazimo do toga da oni koji su umiješani u korupciju budu zaštićeni od predstavnika vlasti, jer im služe za takve stvari. Zato je za pravosuđe ključna neovisnost, jer ako je imate, nitko sa strane ne može utjecati na to kako radi pravosuđe i kako u kojem predmetu postupa, pojašnjava Korajlić.

Ona dodaje da je u svemu bitna i svijest građana o štetnosti i posljedicama korupcije, te da treba osigurati da njihove prijave neko procesuira, odnosno da se na osnovu njihovog podnošenja postupa. U borbi protiv korupcije su također potrebni i dobar zakonski okvir i sposobnost institucija da ga provode.

Također, između ostalog, bitno je propisati i adekvatne kazne koje bi imale odvraćajući efekt na bilo koga tko se upusti u korupciju.