Deminiranje
Koliko novca je potrebno za BiH bez mina?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Postavljanjem izložbe "Moj život s minama" u zgradi državnog parlamenta u Sarajevu je danas obilježen Međunarodni dan svjesnosti o opasnosti od mina, jer je ovim fotografijama pokazana sva strahota ratnih djelovanja širom svijeta imajući u vidu da su mine namijenjene najviše ubijanju civila.
Pročitajte još
I 24 godine nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini više od 1.000 kvadratnih kilometara kontaminirano je minama što je 2,2 posto u odnosu na cijelu površinu, a ta područja direktno ugrožavaju više od pola milijuna bh. stanovnika, dok je novi cilj bh. vlasti uz pomoć donatora do 2025. godine BiH očistiti od mina.
Do sada je u operacijama deminiranja pronađeno i uništeno 66.606 protupješadijskih mina, 8.521 protutenkovska mina te 58.900 komada eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata (ESZR), ali još uvijek je definirano 8.525 sumnjivih lokacija na kojima je, procjenjuje se, zaostalo oko 79.000 ESZR-a.
Deset ugroženih općina
Deset je općina s najvišim brojem ugroženih zajednica u BiH i to Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš, ali ipak najstrašniji podatak o minama je onaj o broju žrtava kojih je 7.000 tijekom rata i 1.761 nakon rata od kojih je 615 poginulo.
Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Suad Džafić kazao je na današnjoj konferenciji posvećenoj upravo ovom pitanju da se Međunarodni dan obilježava u kontekstu usvajanja Strategije deminiranja u BiH za period 2018. do 2025. godine, a za njezino provođenje potrebno je osigurati iz domaćih i donatorskih sredstava oko 336.000.000 KM.
Radi se o velikom iznosu, zbog čega je Džafić izrazio nadu da će predstavnici međunarodne zajednice u BiH ostati opredijeljeni da BiH pomognu u realizaciji ovih projekata. Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih naroda u BiH Sezin Sinanoglu podvukla je da su do sada uloženi milijuni u projekte deminiranja, ali ovaj problem još uvijek je daleko od rješenja.
No izdvojila je pozitivan primjer Mozambika u kojem je stanje bilo gore nego u BiH, zbog čega Sinanoglu ističe da ne sumnja u uspješno rješenje ovog problema i u BiH, ali za to je potrebna politička volja, strateško planiranje, efikasna koordinacija i opredjeljenje da se postignu rezultati te financijska sredstva.
Prioritet na svim razinama
''Deminiranje treba biti među prioritetima za vlade na svim razinama i neophodno je da se osiguraju sredstva u fondovima. Uklanjanje mina se ne može rješavati samo od sredstava donatora'', dodala je.
Veleposlanica Švicarske u Bosni i Hercegovine Andrea Rauber Saxer podsjeća da ova zemlja od 2003. godine pomaže u BiH u rješenju ovog problema. Govoreći o izložbi koju je pripremio ženevski Međunarodni centar za humanitarno deminiranje, kazala je da ona fotografijama pokazuje cijelu kompleksnost ovog problema, ali i donosi ljudsko lice i govori o svima koji su uključeni u priču o protuminskom djelovanju (deminerima, ali i žrtvama).
Pozvala je stoga na hitno usvajanje izmjena Zakon o deminiranju, izražavajući nadu da će upravo izložba postavljena u zgradi državnog parlamenta ubrzati usvajanje amandmana te da će nadležne vlasti učiniti sve što je u njihovoj moći da se ispoštuju svi rokovi za potpuno rješenje ovog pitanja u BiH.
Zapovjednik EUFOR-a general major Martin Dorfer također kaže da izložba pokazuje da je svaka pojedina žrtva i svaki pojedini incident koji se dogodi i previše te pokazuje da je potrebno predano raditi na deminiranju.
Pohvalio je deminersku bojnu Oružanih snaga BiH koji je očistio 30 posto od ukupne deminirane površine u BiH, ocjenjujući da je deminerima potrebna sveobuhvatna podrška kako bi oni na siguran način obavljali svoj posao.
U svijetu je 61 država i područja još uvijek kontaminirana, ali je teško procijeniti globalnu razinu kontaminacije posebno u zemljama u kojima još uvijek traju sukobi, 2017. godine 128 kilometara kvadratnih očišćeno je od mina na globalnoj razini, ali to nisu konačni podaci budući da se svi ne prijavljuju na globalnoj razini.
Svakog sata u svijetu mina ili druge vrste eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata odnesu jednu žrtvu, 87 posto žrtava su civili, a od toga 50 posto je djece. U 2017. godini bilo je više od 7.200 žrtava od mina i drugih zaostalih eksplozivnih sredstava.
