BiH i regija: Kome su sve SAD uvele sankcije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nikola Špirić, zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu BiH, zadnji je u nizu iz BiH i s Balkana kome su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije.

Naime, SAD su iskoristile odredbu iz zakona o financiranju State departmenta i programa međunarodne pomoći da Špiriću, zbog sumnje na visoku korupciju, i njegovoj obitelji zabrane ulazak u tu zemlju.

Sankcije Špiriću potpisao je Mike Pompeo, državni tajnik  SAD, i ove sankcije razlikuju se od sankcija koje je dobio Milorad Dodik, predsjednik RS. Sankcije Dodiku izreklo je Ministarstvo financija SAD i one su mnogo rigoroznije, jer osim zabrane ulaska u SAD uvode mjere zamrzavanja imovine, ali i zabrane komuniciranja američkih državljana s osobama pod sankcijama.

Od Busha pa nadalje

Kada se radi o sankcijama Ministarstva financija SAD, za područje Balkana one su uvedene za mandata američkog predsjednika Georga Busha, a na njoj se, zajedno sa Dodikom, nalazi još 192 pravne i fizičke osobe s Balkana.

Osim Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Jugoslavije koji je preminuo davne 2006, na listi sankcija tzv. crnoj listi nalaze se i Radovan Karadžić, bivši i prvi predsjednik RS, njegova kćerka Sonja Karadžić-Jovičević, aktualna potpredsjednica Narodne skupštine RS, Srpska demokratska stranka i brojni drugi dužnosnici te stranke, uključujući i Milovana Bjelicu, aktualnog načelnika Sokoca.

Na listi se, između ostalih, nalaze i Slobodan Tešić, koji je označen kao jedan od najvećih trgovaca oružjem na Balkanu, zatim Dragan Spasojević, Dragomir Vasić, Savo Krunić zbog ratnih zločina, a tu su i Tihomir Blaškić, general HVO-a, kao i visoki bošnjački dužnosnik Bakir Alispahić.

Iako je oslobođen optužbi za ratne zločine u Hagu, bivši predsjednik Srbije Milan Milutinović takođe se nalazi na crnoj listi, kao i Dragoljub Ojdanić, bivši ministar obrane SRJ, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog zločina na KiM, a na popisu nepoželjnih je i Nikola Šainović, bivši srpski premijer, koji je također bio osuđen na zatvorsku kaznu zbog ratnih zločina na Kosovu.

Američka administracija smatra da prijetnju predstavlja i Nebojša Pavković, nekadašnji načelnik Generalštab Vojske Jugoslavije, koji je u Hagu osuđen, a na istom popisu je i Veselin Šljivančanin. Na crnoj listi su i dalje Franko Simatović, bivši zapovjednik DB-a, i Jovica Stanišić, bivši načelnik Službe DB-a. Tu je i Milorad Ulemek Legija, osuđen za ubojstvo premijera Srbije Zorana Đinđića.

Na ukupnom popisu 5.500 imena

Na balkanskom popisu ne nalaze se kriminalci i teroristi, već pravne i fizičke osobe za koja se smatra da ugrožavaju mir na Balkanu. Na ukupnom popisu se nalazi 5.500 imena. Za sve američke državljane, pravne i fizičke osobe koja žive ili posluju u Americi zabranjen je bilo kakav kontakt s osobama s balkanske liste, a u Bushovoj direktivi navedeno je da bi osobe za koje se utvrdi da su počinila kazneno djelo u kontaktu s osobama s popisa mogla dobiti zatvorsku kaznu do deset godina ili novčanu kaznu više od pola milijuna dolara.

Iako službeno nije rečeno na šta se konkretno optužbe odnose u vezi sa Špirićem, prema saznanjima Nezavsinih novina posredno se radi o procesu donošenja izmjena Zakona o kaznenom postupku i drugim pravnim instrumentima u BiH koji još nisu u potpunosti osposobljeni kako bi se BiH borila protiv sustavne i političke korupcije.

Zakon na koji se State department poziva traži od State departmenta i američkih veleposlanstava da obrate pažnju da u zemljama u kojima SAD pruža pomoć nema sustavne korupcije koja bi, između ostalog, mogla dovesti u opasnost i zloupotrebu pomoći američkog naroda.

Za razliku od sankcija protiv Dodika, čiji proces donošenja i ukidanja obuhvaća više desetina agencija i proces koji može trajati i nekoliko godina, sankcije State departmenta mogu se mnogo lakše uvesti i za njih je praktično potreban samo potpis državnog tajnika. Kako pišu Nezavisne, zakonske odredbe na osnovu kojih su sankcije izrečene predviđaju da se dokazni materijal u roku od najviše šest mjeseci mora predstaviti odborima u Senatu, nakon čega se mogu donijeti dalje odluke. Takođe je rečeno da će nakon sudbine izmjena i dopuna Zakona o kaznenom postupku BiH biti odlučeno o eventualnim daljim koracima prema drugim dužnosnicima te da se ne isključuju nove sankcije.

Pored službenog objašnjenja State departmenta i američkog veleposlanstva da je Špirić bio uključen u javnu korupciju i ostvario korist od nje, uključujući "ostvarivanje nepropisne koristi tijekom obavljanja javnih funkcija i ometanje javnih procesa tijekom svog mandata kao člana Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH", istaknuto je da su sankcije dokaz da SAD ozbiljno shvaćaju korupciju.

"Vjerujemo da je važno da vlasti i javnost BiH budu upoznati s tim koliko ozbiljno SAD shvataju problem javne korupcije i uključenost Špirića u koruptivne aktivnosti. Vlada SAD i dalje ukazuje na važnost postojanja zakona u BiH koji sprečavaju korupciju i pružaju podršku jakim i nezavisnim policijskim i pravosudnim institucijama potrebnim za bilo kakav ozbiljan korak u borbi protiv korupcije", istaknuli su u Veleposlanstvu SAD, prenose Nezavisne novine.