Kome (ne) odgovara odgoda izbora u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U posljednje vrijeme sve su glasnije najave kako bi lokalni izbori u našoj zemlji, koji su planirani za 2016. godinu, mogli biti odgođeni za dvije godine, do 2018. godine, kada se održavaju opći izbori.

Zagovornici ove ideje smatraju kako bi takva odluka omogućila velike uštede proračunskog novca, ali i omogućila aktualnoj vlasti da se u potpunosti posveti reformskim procesima.

Moguća odluka o odgađanju lokalnih izbora odgovara i aktualnim načelnicima općina, posebno onim koji su u međuvremenu izgubili podršku stranaka koje su ih kandidirale na tu funkciju.

Muhamed Ramović je 2012. godine izabran za načelnika Općine Goražde kao kadar SBB-a. U studenom prošle godine isključen je iz stranke jer je, kako se navodi u obrazloženju, dogovarao koaliciju sa SDA, bez suglasnosti vrha stranke.

Nakon isključenja iz SBB-a za FTV je kazao kako se mora misliti na građane, jer su SBB i SDA stranke koje su osvojile najviše glasova.

U međuvremenu, formirana je koalicija SDA i SBB-a, ali bez Ramovića, koji i dalje bez strančkog angažmana obnaša funkciju načelnika Općine. Moguće odgađanje lokalnih izbora daje mu više prostora za kalkulacije u smislu angažmana u nekoj od stranaka koja bi ga kandidirala za novi mandat.

Ramović kaže kako još nije donio odluku - želi čuti glas građana.

A koliko su ozbiljne najave objedinjavanja lokalnih i općih izbora, za sada je teško utvrditi. Razlozi sigurno postoje jer je na temelju ove izborne dinamike postalo evidentno kako je predizborna kampanja u BiH postala naša svakodnevnica.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović, govoreći o odgađanju lokalnih izbora, podsjeća i na skoro stalne kampanje unutar stranaka, sabore, kongrese...

Novinar Slavko Klisura slaže se sa ocjenom kako je za malu zemlju poput BiH previše izbornih ciklusa, ali i dodaje kako sumnja u motive političara koji su pokrenuli ovu priču.

Izbori i koštaju. Najskuplji su održani 2010. godine, a riječ je o općim izborima. Tada je iz proračuna države izdvojeno više do 12 milijuna maraka. Dvije godine kasnije, lokalni izbori koštali su nas više od 4 milijuna maraka. Međutim, političari dodaju kako osim uštede novca, ova ideja ima i drugu pozitivnu dimenziju. Kako je kazao Čović, eventualnim odgađanjem izbora te dvije godine bi se iskoristile za reformski put

"Ne vjerujem u to - za reforme su imali dvadeset godina", dodaje Klisura.

Ono što bi eventualnim objedinjavanjem lokalnih i općih izbora bio jedan od problema, jeste proces uspostave izvršne i zakonodavne vlasti. Svjedoci smo kako taj proces predugo traje i na višim nivoima, a opravdana je bojazan kako bi se on produžio pregovorima o formiranju lokalne vlasti.