Grubeša
Kompromis je jedino rješenje za reformu pravosuđa u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša govoreći o reformi pravosuđa u našoj zemlji izjavio je kako se trenutno o svemu razgovara, kako je kompromis jedino rješenje te kako Strukturalni dijalog može dovesti do vladavine prava koja je preduvjet ulaska BiH u EU.
‘’Stručnjaci iz ovog područja istaknuli su kako su svi predloženi putovi reforme mogući i izvedivi, a na nama je tražiti rješenje koje možemo postići u kratkom vremenu i koje će zadovoljiti sve u BiH’’, izjavio je ministar Grubeša za "Večernji list".
Na pitanje sudjeluje li pravosuđe više u Strukturalnom dijalogu, ministar Grubeša je kazao kako je njihovo sudjelovanje svedeno na logičnu mjeru, jer ne mogu biti nositelji reforme samih sebe te kako pravosuđe sudjeluje kroz Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće te da su imali mogućnost dati svoje stručno mišljenje kada su razmatrani modaliteti reforme.
‘’Nije objektivno očekivati da sami sebe reformiraju, ali im se mora dati mogućnost da daju svoje mišljenje i stav. To sam im obećao kada sam preuzeo predsjedanje Strukturalnim dijalogom kao novom formom vođenja dijaloga’’, kazao je Grubeša.
Bez ucjena
Govoreći o samom stanju kada je u pitanju dijalog i prijetnje referendumom u RS-u, kao i tome kako neki sudionici neće pristati na ucjene, ministar Grubeša je kazao kako nitko od sudionika u dijalogu ne ucjenjuje druge.
‘’Ne bih rekao da itko od sudionika u dijalogu ucjenjuje druge. Svatko je iznio svoje stavove i iskreno sam zadovoljan činjenicom da su svi svjesni kako moraju napraviti iskorak. Nisu zategnuti odnosi, istinski se razgovara’’, kazao je.
Upitan je li to bio razlog što je bio meta nekih zastupnika, jer je previše izašao u susret zahtjevima iz RS-a, te kako je to zbog odnosa Čović – Dodik, ministar Grubeša je odgovorio kako je predsjedniku Draganu Čoviću konačan cilj integracija u EU.
‘’On je iskusan političar i zna da je to jedino izvedivo ako, između ostalog, izvršimo reformu pravosuđa. Ne bih se ponavljao, ali prema ocjenama svih, bh. pravosuđe nije na zadovoljavajućoj razini i nešto se mora promijeniti’’, kazao je Grubeša, dodavši kako on kao i HDZ imaju svoje viđenje kako bi to trebalo izgledati, ali da, naravno, stav HDZ-a nije jedino bitan i odlučujući kada se govori kakav će propis proći u Parlamentu.
Istaknuo je kako mnogi osuđuju njegov pristanak u Bruxellesu da se čuje i stav RS-a, ali je mišljenja kako se ne može naprijed ako se ne čuju i drugi.
‘’Iz Europske komisije stigli su nam izrazi potpore za "vidljivo ojačan politički dijalog" i posvećenost dosljednom i intenziviranom radu i koordinaciji. Žao mi je što ovi pozitivni signali i jasne činjenice o napretku ne mogu dovoljno biti prepoznati u javnosti i to nažalost isključivo zbog dnevno političkog nadglasavanja i neupućenosti onih koji tumače potpisani bruxellski protokol, isključivo prema vlastitim interesima’’, kazao je ministar Grubeša, naglasivši kako nitko nema ekskluzivno pravo na reformu pravosuđa te kako smatra da je korektno dopustiti i politici Republike Srpske da kaže svoj stav.
Govoreći o tome kakav je stav HDZ-a BiH o pitanju reforme pravosuđa, ministar je kazao kako je HDZ ozbiljna politička stranka u čijem programu je sadržan i dio oko reforme pravosuđa.
‘’Ja kao ministar iz te stranke pokušavam naći srednje rješenje, gdje će svi nešto dati i dobiti, jer je to recept za uspjeh u BiH. Stav HDZ-a je da reformu provedemo tako da pravosuđe bude po volji građana’’, kazao je Grubeša. Na pitanje zašto su ga u Parlamentu prozivali pojedini zastupnici, Grubeša je kazao kako mu je jasno da ga napadaju oni koji time žele ojačati svoju poziciju.
‘’Ne vjerujem u takvu politiku u kojoj napadamo druge da bismo zaradili političke poene i sebe pokazali velikim. Do birača je hoće li to ponašanje nagraditi ili ne ‘’, kazao je.
Šest zakona
Ministar Grubeša je potvrdio i to da postoji 6 zakona koji će se u 2016. naći u parlamentarnoj proceduri.
‘’Istina, iako je 30. prosinca Vijeće ministara usvojilo 6 zakona, ukupno će se u 2016. naći 12 zakona Ministarstva pravosuđa u parlamentarnoj proceduri’’, kazao je. Po njegovim riječima, ukupno je 14 zakona na prijedlog Ministarstva pravosuđa BiH usvojeno na sjednicama Vijeća ministara u prošloj godini, dok su od njih dva već usvojena u Parlamentu i stupila su na snagu.
‘’Ne mislim da će biti sporni Zakon o izmjenama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH, Zakon o izmjenama Zakona o pravobraniteljstvu, Zakon o izmjenama Zakona o upravnom postupku, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravi jer se ustvari odnose na poboljšanja zakona koji su na snazi.
Jednako tako, ne bi trebalo biti problema niti oko Zakona o štrajku jer je taj zakon dogovoren između zaposlenika i Vijeća ministara. Ja i moj tim smo to radili tako da istinski poboljšamo neka rješenja, što znači da smo uložili vrijeme, znanje, stručnost i želju za poboljšanjem u svaki od zakonskih tekstova’’, kazao je Grubeša.
Kazao je kako bi problem mogao biti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i zakladama na razini BiH, kojim, između ostalog, "provodimo Moneyval preporuke, Zakon o humanitarnim organizacijama registriranim na razini BiH i Zakon o volontiranju na razini BiH".
‘’Slični zakoni su bili u parlamentarnoj proceduri, ali nisu prošli jer nije bilo entitetske većine. Iz Republike Srpske smatrali su da se radi o prijenosu nadležnosti. Možda se na prvi pogled tako čini, ali nije tako jer smo primjenu zakona ograničili na državnu razinu. Da, o ovim pitanjima postoje i entitetski propisi, ali ne smijemo dopustiti da udruge, zaklade i druge nevladine organizacije zbog nepostojanja zakonske regulative imaju mogućnost narušavati pravni poredak u BiH i vladavinu prava. To je ono što mi ovim propisima rješavamo’’, kazao je ministar.
Govoreći o Strategiji za reformu sektora pravosuđa BiH, ministar Grubeša je kazao kako je ona usuglašena i na svim razinama usvojena.
‘’Uspostavit ćemo ministarske konferencije na kojima će sudjelovati pored ministra pravosuđa BiH i ministri pravosuđa entiteta, županija, predsjednik VSTV-a kao i Pravosudnog povjerenstva Brčko Distrikta. Prva ministarska konferencija će biti održana u drugoj polovici siječnja, što je početak rada na provođenju strategije. Prema mojim informacijama krajem 2015., IPA sredstva su puštena, čime su se stvorile pretpostavke da se povuče druga tranša kako bismo što efikasnije procesuirali ratne zločine’’, istaknuo je ministar Grubeša.