Sporni izvještaj
Komšić tvrdi: Europski parlament je odbacio federalizaciju BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić komentarao je izvještaj Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini te navodi da je posljednji izvještaj točno utvrdio stanje u Bosni i Hercegovini odbacivši prijedloge pojedinih hrvatskih europarlamentaraca koji su inzistirali na federalizaciji BiH odnosno na podijeli države po etničkim linijama, prenosi N1.
Stvaranje novog europskog okvira
Komšić smatra da se,kada se usvojeni dokument detaljno pročita, može sasvim jasno vidjeti da u njemu postoji niz elemenata koji govore da se ne radi tek o novoj verziji formalnog dokumenta.
„Ako pođemo od izjave izvjestitelja za Bosnu i Hercegovinu, euro-parlamentarca Cristiana Dan Preda, koji u svome izlaganju kaže da građani Bosne i Hercegovine imaju pravo na funkcionalan sistem koji ne diskriminira nikoga, onda postaje jasno koji su oblici europske politike prema Bosni i Hercegovini“, navodi Komšić.
On ističe da u ovome izvještaju o Bosni i Hercegovini, nema više spomena o idejama ili političkim nastojanjima za federalizaciju, odnosno političku podjelu Bosne i Hercegovine, i da se stvara jedan novi, drugačiji, europskiji okvir za ovu etničkim politikama opterećenu zemlju.
Inicijator Tonino Picula
Komšić kaže da jedan od inicijatora za unošenje stavova o navodno potrebnoj federalizaciji Bosne i Hercegovine bio SDP-ov član Tonino Picula, koji je to probao nametnuti na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta (AFET) i to nije uspio.
''Sasvim jasno da Europa ili još preciznije Europska unija, ima novi smjer prema Bosni i Hercegovini. U izvještaju koji je Europski parlament usvojio jasno se govori o potrebi da Bosna i Hercegovini bude takva zemlja u kojoj se moraju osigurati sva ljudska prava i temeljne slobode, na način kako to propisuje Europska unija, a ne kako to žele ovdašnje etničke politike'', naglasio je Komšić.
Posebno je važno da se u tom dokumentu, kako kaže Komšić, po prvi put spominju sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, odnosno Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, gdje se daje nalog Bosni i Hercegovini da napokon izmijeni svoj ustav u kojem postoje elementi diskriminacije, i gdje se daje nalog Bosni i Hercegovini da napokon izmijeni svoj ustav i izborno zakonodavstvo na način da se oni moraju uskladiti sa europskom pravnom stečevinom ili još preciznije da se moraju ukloniti svi elementi diskriminacije koja postoji u sadašnjem sistemu.
O HNS-ovoj deklaraciji
„Tako nešto u potpunoj je suprotnosti sa stavovima HNS-a, iznesenim u njihovoj deklaraciji, koja vidno nije na liniji europskih vrijednosti i normi, već se radi o dijametralno suprotnim stavovima od onih europskih. Kada se pročitaju zaključci 13. i 14. iz europskog Izvještaja o Bosni i Hercegovini, postaje potpuno jasno da Europa vidi postojanje diskriminacije u bh. političkom i pravnom sistemu, te se pozivaju nove vlasti da to, napokon, izmjene na način da se Bosna i Hercegovina, kao aspirant za kandidatski status mora izmijeniti i prilagoditi europskim vrijednostima i normama, a ne obratno kako to misle neke ovdašnje političke elite“, naglašava Komšić.
Komšić je dodao da se veoma eksplicitno, na nekoliko mjesta u novom Europskog parlamenta, Izvještaju o BiH, jasno govori o tome da naša zemlja mora zaprimiti europska načela, vrijednosti i propise, što nikako ne ide na ruku etničkim politikama u Bosni i Hercegovini.
Kapacitirana BiH
On smatra da se iz diskusije drugih euro-parlamentaraca, konstatira da je BiH već sada kapacitirana za zaštitu svih građanskih prava, čemu otpor pružaju etničke politike.
''Izvjesno je da je tako nešto vidio Tonino Picula, pa je uz konstataciju da izvještaj ne sadrži neke bitne stvari glasao protiv njega. To je jasan pokazatelj poraza politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini i onih koji lobiraju okolo za promašene i da ne kažemo profašističke političke principe. Takvima je poruka sasvim jasna, da to više u europskim institucijama neće moći raditi“, smatra Komšić.
Komšić je zaključio da je Europski parlament jasno kazao da je zastoj u Bosni i Hercegovini nastao sredinom 2017. godine, što se podudara sa aktiviranjem Mehanizma koordinacija, koji kako vidi nije u stanju dati odgovore na dodatnih 655 pitanja iz EU Upitnika.
