Predstavljanje monografije
Konjic: Od 11,5 tisuća prijeratnih Hrvata ostalo njih 686
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Inače, od prijeratnih nekoliko tisuća vjernika u tri obrađene župe Neretvice, danas ih tamo živi tek 110, a tako značajan pad broja Hrvata nakon posljednjega rata nije zaobišao ni druge krajeve Konjica na čijem je području od 11,5 tisuća predratnih konjičkih Hrvata ostalo njih samo 686, zaključak je na predstavljanju monografije autora Ivana Anđelića.
Pročitajte još
Naime, nakon prošlogodišnjega prvog predstavljanja monografije "Klis – Nertvica, župa Obri, Podhum/Žitače i Solakova Kula", autora Ivana Anđelića, u župnoj crkvi u Žitačama, Općina Konjic, raskošno je izdanje u četvrtak predstavljeno i u zagrebačkoj središnjici Matice hrvatske.
Predstavljanje su zajednički organizirali Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matica hrvatska i Ogranak Matice hrvatske u Sarajevu, a predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nazočila je ovoj posebnoj svečanosti kao dio velikoga političkog izaslanstva iz BiH kao i zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović.
Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas iskoristio je prigodu naglasiti kako će Vlada RH i njegov ured nastaviti pomagati konjički kraj i tamošnje Hrvate, kao mnoštvo drugih projekata od vitalnoga značaja za hrvatski narod u BiH, što je i ustavnom obvezom Republike Hrvatske.
Potpredsjednik Matice hrvatske Damir Zorić naglasio je, pak, ključnu ulogu Matice kao jezgre nacionalnoga pisma i čuvara povijesti i jezika hrvatskoga naroda. Monografiju su predstavili mons. dr. Pero Sudar, dr. fra Marko Karamatić i autor, a okupljenima se obratio i don Marin Marić, župnik u župama Obri i Solakova Kula.
Monografija na 720 stranica, opremljenih s više od 400 fotografija i posebno izrađenim zemljovidima, "zavičajnom je Biblijom" za sve koji korijene vuku iz toga kraja odnosno "Knjigom postanka" o narodu i njegovoj zemlji, vjeri, povijesti i zajednici življenja s drugima, istaknuto je i na zagrebačkomu predstavljanju.
"Najvažniji razlog njezina nastanka su ljudi toga kraja koji su tamo živjeli stoljećima, o kojima nikad nije pisano niti se o njima govorilo, a ostavili su tragove nepokolebljive vjere u Boga, nepatvorene ljudskosti i ljubavi prema svojemu kraju. Želimo im pomoći da ne zaborave stari kraj, osobito nakon posljednjega rata koji je pokazao sve loše što se ovim ljudima kroz godine ciklično ponavljalo", kazao je biskup Sudar, poručivši kako neke istine i povijest treba napisati i reći čak i onda kada ih nitko ne želi čuti.
