Konstituiran Hrvatski sabor - Željko Reiner izabran za predsjednika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Većinom glasova za predsjednika osmog saziva Hrvatskog Sabora izabran je akademik Željko Reiner.

''Time je Hrvatski Sabor konstituiran'', rekao je Josip Leko, dosadašnji predsjednik Sabora.

Kandidat Domoljubne koalicije Željko Reiner dobio je 88 glasova ZA, 62 je bilo suzdržanih i jedan zastupnik glasovao je protiv.

''Oni koji su glasovalil protiv pokazuju da nakon toliko stoljeća Hrvatska nije samo neovisna, već demokratska zemlja, gdje svi mogu iskazati svoja mišljenja čak i ako se ne slažu s stavovima većine'', kazao je Reiner te dodao kako to mogu zahvaliti prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu i svima onima koji su se borili za slobodnu Državu.

Reiner je preuzeo svoju dužnost te iznio ekspoze, a sjednici nazoči i mandatar za sastav nove vlade Tihomir Orešković.

Prije početka konstituirajuće sjednice Hrvatskog Sabora Orešković kazao je kako je u ovo trenutku iznimno bitno da Hrvatska ima stabilnu vladu. 

Tko je Željko Reiner

Novi predsjednik Hrvatskog sabora, akademik Željko Reiner rođen je u Zagrebu 1953. gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju, a 1976. je diplomirao na Medicinskom fakultetu.

Na Sveučilištu u Zagrebu doktorirao je 1982. godine, nakon čega je specijalizirao internu medicinu u Zagrebu i Hamburgu. Na postdoktorskom usavršavanju bio je u Oklahoma Cityju.

Za docenta je izabran 1986., a dvije godine kasnije prvi put je izabran za redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Dodijeljen mu je naziv "Fellow of the Royal Society of Physicians" – FRCP London, "Fellow of the European Society of Cardiology" – FESC i "Fellow of the American College of Cardiology" - FACC.

Devet je godina bio pročelnik Kliničkog odjela Klinike za patofiziologiju KBC Zagreb, nakon čega je izabran za predstojnika Klinike za unutrašnje bolesti. Od 2003. godine pročelnik je Zavoda za metaboličke bolesti, pa pročelnik Katedre za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Od 2010. godine član je Savjeta Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2004. do 2012. godine Reiner je bio ravnatelj KBC Zagreb gdje se istaknuo izgradnjom i opremanjem bolnice koja je danas jedan i pol puta veća nego što je bila prije njegovog mandata.

Član je Akademije medicinskih znanosti Hrvatske od 1990., a osam godina je bio njen predsjednik. Bio je član-suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), a od 2006. godine je njihov redoviti član - akademik. Voditelj je Odbora za aterosklerozu HAZU-a. Reiner je počasni član Akademije medicinskih nauka Bosne i Hercegovine.

Bio je član Izvršnog odbora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najvišeg upravljačkog tijela te organizacije kao drugi Hrvat u povijesti. Član je Upravnog odbora Svjetske udruge za aterosklerozu.

Objavio je mnogobrojne znanstvene i stručne radove, gostovao na sveučilištima u SAD-u i Europi, te je predavao na nizu europskih i svjetskih kongresa.

Član je znanstvenih odbora gotovo svih europskih i svjetskih kongresa iz područja ateroskleroze i kardiologije. Vodio je više znanstveno-istraživačkih projekata, član je uredništava i recenzent više uglednih međunarodnih časopisa.

Bio je i glavni tajnik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), a sada je član odbora za izbor novih "fellows" ESC.

Reiner je autor nekih ključnih europskih smjernica – Europskih smjernica za liječenje dislipidemija, te je koautor Europskih smjernica za prevenciju kardiovaskularnih bolesti.

Bio je predsjednik Povjerenstva za lijekove i povjerenstva za dodjelu naziva primarijus, kao i član tročlanog međunarodnog komiteta za dodjelu značajne svjetske nagrade iz medicine "Leon Bernard Prize".

Akademik Reiner član je Društva hrvatskih književnika i autor nekoliko knjiga poezije.

Kao dragovoljac je sudjelovao u Domovinskom ratu te je odlikovan brojnim civilnim i vojnim odličjima.

Od 1998. do 2000. godine bio je ministar zdravstva u Hrvatskoj, a od 2010. je predsjednik Nacionalnog zdravstvenog vijeća RH. Član je Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatskoga sabora. Godinu dana je bio potpredsjednik Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu Hrvatskog sabora. Član je Odbora za međuparlamentarnu suradnju, zamjenik člana Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj dimenziji Srednjoeuropske inicijative, a od 2012. godine je potpredsjednik Hrvatskog sabora. 

Orešković današnje konstituiranje Sabora nazvao povijesnim događajem

Mandatar za sastavljanje nove hrvatske vlade Tihomir Orešković konstituiranje Sabora u ponedjeljak je nazvao povijesnim događajem te ponovio kako je siguran da će u idućih 30 dana Hrvatska dobiti novu vladu.

"Ovo je povijesni dan, novi početak. Posljednjih par dana dobijam e-mailove i SMS-ove podrške, a u susretu s građanima čitam nadu i optimizam. Tu sam, spreman da fomiramo tu vladu što prije, da krenemo u posao", kazao je Orešković nakon sjednice na kojoj je za predsjednika Sabora izabran Željko Reiner (HDZ).

Na pitanje kada će predstaviti članove nove vlade, odgovorio je: "Imamo 30 dana, sada ćemo početi taj proces, uvjeren sam da ćemo u tih 30 dana formirati i prezentirati novu vladu".

Naglasio je kako je važno da u vladi budu stručnjaci koji su kadri provesti nužne promjene. "Meni su bitni stručnjaci, pred nama je veliki posao i promjene koje trebamo provesti. To će na kraju biti jedan timski rad i definirat ćemo koji su nam programi i promjene koje trebamo provesti i krećemo", poručio je Orešković i dodao kako imena još nisu definirana te kako će uslijediti proces u kojem će se kandidirati i izabrati najbolji.

Na pitanje je li osobno istaknuo neke uvjete da bi prihvatio mandatarsku poziciju, Orešković je uzvratio tek kako je spreman pomoći Hrvatskoj iskustvom koje je stekao u multinacionalnoj kompaniji.

"Tu sam došao i spreman sam pomoći. Imam iskustvo u međunarodnoj firmi, ne samo u Europi, nego u jednom globalnom sustavu, koji, nadam se da će pomoći Hrvatskoj u ovom trenutku. Moramo pokrenuti gospodarstvo i ekonomiju i nadam se da ću moći pomoći u tom procesu", rekao je.

Na kritike da se država ne vodi kao tvrtka, uzvraća da će mu prvi cilj biti podizanje kreditnog rejtinga države. "Za to će međunarodne agencije očekivati neke rezultate, oni moraju biti vrlo jasno ispunjeni i s druge strane moramo ih komunicirati", kazao je.

Na pitanje je li mu ovo najveći izazov u karijeri, odgovorio je: "U vezi izazova mogu reći, dok sam bio u Kanadi prvi izazov je bio odlazak u Portoriko. Bilo je, mogu reći, Ricky Martin 'La vida loca' (ludi život). Bilo je super, a bilo je i izazov. Kad sam došao u Hrvatsku, opet je drugi izazov. Ja sam spreman za izazove, to je dio mog karaktera i nadam se da u svakom izazovu mogu naći nešto za sebe i ispuniti novu funkciju", kazao je.

Predsjednik Mosta Božo Petrov najavio je u ponedjeljak nakon konstituiranja Hrvatskog sabora da će Sabor nastaviti s radom sredinom siječnja i istaknuo kako se nada da će u tom vremenu biti dogovoreno formiranje Vlade i reformski sporazum Mosta i Domoljubne koalicije u kojem će biti čvrsto definirani reformski ciljevi i rokovi za njihovu provedbu.

"Mi ćemo udarati tempo, oni će morati pratiti naš tempo", rekao je Petrov novinarima te dodao da će u iduća tri tjedna utvrditi imena ljudi koji će voditi resore.