Korupcija u HNŽ-u | Više je predmeta nego što se doima u javnosti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Analizirajući rad Županijskog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, na osnovu podataka VSTV-a za posljednje tri godine, primjetno je da se ukupan broj prijava slučajeva korupcije u tri godine poveća s 46 u 2020. godini na 75 u 2022. godini, što ukazuje na mogući porast svijesti građana o korupciji ili poboljšanu kulturu izvještavanja, navodi se u izvještaju Pravosuđe u BiH između potreba građana i politike: ''Zatvorenost, neefikasnost i nepovjerenje građana'' autora Ivane Korajlić i Denisa Džidića. 

Promjena kategorizacije predmeta

''U porastu je i broj riješenih prijava slučajeva korupcije, s 32 u 2020. godini na 51 u 2022. godini. Neriješene prijave također pokazuju tendenciju rasta, s 14 u 2020. godini na 24 u 2022. godini, što ukazuje na potrebu poboljšanja kapaciteta i unapređenje resursa za rješavanje ovih slučajeva. Broj naredbi o nesprovođenju istraga razlikuju se iz godine u godinu, s najvećim brojem u 2021. (29 naredbi) i smanjenjem na 19 u 2022. godini'', navodi se u izvještaju.

Ipak, predstavnik Županijskog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije ističe da velike razlike u broju prijava ili predmeta statistički gledano mogu proizlaziti iz promjena oznaka i kategorizacije predmeta u odnosu na klasifikaciju kaznenog djela, odnosno smatra li se ona krivičnim djelom korupcije prema novoj definiciji i klasifikaciji VSTV-a.

Istaknuto je da Tužiteljstvo dobiva prijave i građana i NVO, te da četiri tužitelja rade na gospodarskom referatu.

Više je predmeta nego što se doima u javnosti

Naglašeno je da ima mnogo više predmeta nego što se doima u javnosti, te da postoji pomak u spremnosti ljudi da svjedoče, gdje je posebno istaknuta korist od sporazuma o priznanju krivnje.

Kada je riječ o istragama slučajeva korupcije, povećan je i ukupan broj pokrenutih istraga, s 21 u 2020. godini na 43 u 2022. godini. Broj riješenih istraga je značajno povećan, s 5 u 2020. na 22 u 2021. godini, ali je smanjen na 19 u 2022. godini.

Neriješene istrage fluktuiraju, s najvećim brojem 2020. godine (16 neriješenih) i 2022. godine (24 neriješene). Naredbe o nesprovođenju istraga također variraju, s najvećim brojem u 2021. godini (10 naredbi) i smanjenjem na 4 u 2022. godini.

Predstavnica SIPA-e, naglasila je da su u nekim predmetima, prijave npr. za izborne prevare, stigle tek 2023. godine iako su se desile u 2020. godini, što je posebno zabrinjavajuće.

Kada je riječ o visokoj korupciji, tu je, kao i od strane drugih predstavnika tužiteljstava iz drugih lokalnih zajednica, istaknuta njihova kompleksnost kao razlog višegodišnjih istraga i dugih procesa.

Potreban ''svjedok pokajnik''

Predstavnik Tužiteljstva je dodao da je za borbu protiv korupcije potreban institut 'svjedoka pokajnika', međutim to zahtijeva izmjene zakonskog okvira za koje ne postoji politička volja jer ''oni koji treba da donesu zakon, boje se tog zakona'', čime je ukazano na političku zarobljenost. Također je istaknuto da bi omogućavanje svjedočenja za osobe koje su zaključile sporazum o priznanju krivice značajno pomoglo u daljem rasvjetljavanju koruptivnih mreža i utvrđivanja odgovornosti.

Istaknuto je i da tužitelji koji odgovorno rade svoj posao često postaju mete pritisaka i progona, ali da u isto vrijeme pravosuđe ne čini dovoljno da odgovori na kritike javnosti, odnosno zahtjeve za rezultatima.

Predstavnici civilnog sektora i medija posebno su problematizirali nedostatak zaštite prijavilaca korupcije, što često rezultira prijetnjama i progonom novinara, aktivista i građana koji na nju ukazuju.