Kosti u Mostaru: Struka i muftija dižu glas, mrtvi i odgovorni šute

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Radovi na izgradnji kolektora su nastavljeni, pronađene kosti iz Lakišića harema su skupljene u vreću bez dostojanstvene ekshumacije, dok nadležne institucije nisu nikome poslale odgovor niti su s obrazloženjem izašle u javnost, složni su sugovornici portala Bljesak.info.

Podsjetimo, tijekom radova na izgradnji kolektora, otkrivena je veća količina ljudskih ostataka, na mjestu gdje je nekada bio veliki Lakišića harem koji je ekshumiran 1884. godine kada je Austrija provela željezničku prugu.

Grad ignorira

Radovi su nastavljeni nakon što je gradska uprava po traženju MIZ-a propisala posebne mjere.

''Ukoliko se naiđe na kosti radovi se zaustave, onda se adekvatna služba koja je opremljena i osposobljena vršiti ekshumaciju, poziva da izvrše ekshumaciju. Evidentira se i napravi zabilješka, te se kosti stavljaju na točno određeno mjesto u kosturnicu'', rekao je ranije u izjavi za FTV gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić.

Održan je i sastanak o ovome, ali sve strane nisu zadovoljne dogovorenim i onim što se provodi.

Naime, sastanak je održan u Gradskoj upravi Mostara s kojeg je poručeno kako je izvođaču radova naloženo da ubuduće, ukoliko naiđu na bilo kakve arheološke nalaze ili ljudske ostatke odmah obustave radove i o tome obavijesti policiju, nadzor i šefa projekta.

''Policija po službenoj dužnosti obavještava dežurnog tužitelja, a ukoliko se utvrdi da nema elemenata krivičnog djela, kao što je to bio slučaj za već pronađene kosti, onda se obavještava Gradska sanitarna inspekcija'', poručeno je nakon sastanka.

Tako je ''preneražen činjenicom'' da pronađeni skeletni ostaci u Lakišića haremu u strogom centru Mostara nisu adekvatno ekshumirani, mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović zatražio od gradskih vlasti dostojanstvenu ekshumaciju lokaliteta bivšeg harema. Pritom je javne radnike pozvao na sistematična i egzaktna znanstvena istraživanja i njihovu afirmaciju u javnom diskursu.

''Gradska administracija ponaša se indoletno prema našim zahtjevima u toj gradskoj zoni, naprosto ignorirajući činjenicu da smo mi zainteresirana strana u postupku'', rekao je za Stav mostarski muftija, navodeći kako smatra da se koriste okolnosti nepostojanja Gradskog vijeća.

''Koriste se okolnosti nepostojanja Gradskog vijeća, a i u mnogim službama vakuuma i nemiješanja sebi u posao službenika administracije i uprave, te da malo-pomalo centralnu zonu zaokružuju u korist isključivo hrvatskih političkih ciljeva. Neshvatljivo je da se tu radi mimo zakona, mimo procedura, a da se ipak gradi, dograđuje, i taj prostor privodi namjeni. Recimo, vi sad imate na tom prostoru između nelegalno započetu s najavom dovršetka zgradu Kazališta, jedan veliki prostor za parking kojim se ta površina uzurpira, razgrađuje i prekopava. Upravo na taj prostor mi polažemo pravo i zainteresirana smo strana. No, međutim, jednima se, po jednonacionalnim kriterijima, to omogućava, a drugima se, koji dosljedno poštuju zakonsku praksu i regulativu, to pravo osporava'', kaže Dedović.

Bez odgovora na upite

Naime, kaže Dedović izgradnja kolektora i pročistača otpadnih voda koja ide dionicom glavnog puta u toj neposrednoj blizini otkrila je postojanja skeletnih ostataka umrlih muslimana, desetine jasno uočljivih mezarova, nekoliko ulomaka nadgrobnih spomenika.

''Obrisi i sastav zemljišta jasno upućuju da su to ostaci Lakišića harema, koji nije ekshumiran, a koji je austrougarska vlast oduzela za izgradnju pruge i željezničkih zgrada. Zato smo zatražili zaustavljanje radova, uključivanje nadležnih organa i omogućavanje pristupa Islamskoj zajednici da se pristupi ekshumaciji pronađenih posmrtnih ostataka umrlih muslimana. To nam je u ovoj fazi radova i omogućeno. Međutim, mi tražimo da se kompletan lokalitet arheološki istraži i ubicira, da se utvrdi postojanje preostalih mezarova i zasigurno neekshumiranih tijela'', kaže Dedović.

Riad Ćišić, magistar arheologije koji se već ranije obraćao javnosti i gradskim vlastima, kaže kako od nadležnih nisu dobili nikakav odgovor.

''Nije se javila nijedna institucija. Nisu izašli nekim obrazloženjem, niti su se oglasili. Radovi se nastavljaju otkopa se, zakopa se i ide se dalje. Dobili smo informacije kako je ekshumacija urađena, te da su došli djelatnici Komosa, koji su odnijeli kosti. Naime kako nije pronađen nijedan cijeli skelet, nego samo pojedinačni posmrtni ostatci, svi su skupljeni u jednu vreću i odneseni u Sutinu'', kaže Ćišić.

Naveo je također da u iskopavanjima pronađeni neki novi fragmenti zida nekadašnjih građevina, te jedna puška koju je preuzeo Muzej Hercegovine.

Nitko ne zna povijest

''Postoje institucije i nadležni organi koji se trebaju baviti ovim pitanjem, no nitko se ne oglašava. Nadležni se ne konsultiraju sa stručnjacima, a u svom kadru nemaju stručnih osoba'', kaže Ćišić i dodaje kako on i njegove kolege nisu upoznate sa spomenutim sastankom te navodi kako bi o tome trebali sudjelovati arheolozi jer je riječ o povijesnom nalazištu.

Inače, ranije se Ćišić s kolegama arheolozima obratio javnosti priopćenjem gdje navode da je apsolutno neshvatljiva činjenica da se, u ovako povijesno bogatom gradu, mogu izvoditi bilo kakvi građevinski radovi bez prethodnog konsultiranja i angažiranja arheologa.

''Institucije koje se bave, odnosno bi se trebale baviti proučavanjem, zaštitom i promoviranjem kulturno-povijesnog naslijeđa o tome šute. Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ, Muzej Hercegovine Mostar i Agencija Stari grad Mostar trebali su prvi reagirati kada projekt postavljanja kolektora za otpadne vode još nije ni počeo, te izraditi detaljan plan istraživanja – probna arheološka istraživanja koja se izvode prije početka samih građevinskih radova. Ono što je najbizarnije u ovoj priči jeste činjenica da u ovim institucijama izgleda ne postoji niti jedna osoba koja bi mogla znati povijesni podatak o postojanju Lakišića harema na istoj lokaciji (harem je bio u funkciji sve do 1884.). Razlog tome je što u ovim institucijama, od ukupnog broja zaposlenih, broj zaposlenih arheologa je ravan nuli. Zero!'', pisali su ranije arheolozi.

Efendija Dedović, također je naveo kako ih zabrinjava i šutnja i to što nema reakcija javnosti i aktera na društvenoj sceni.

''Bojimo se ove šutnje i vakuuma u kojem se Mostar nalazi. Tako prolaze brojne stvari, a da se nitko ne bavi suštinom posla. To nije dobro'', kaže Dedović.

S obzirom na povijest Mostara struka treba biti više uključena u procese izvođenja radova na osjetljivim lokalitetima, a arheolozi i stručnjaci smatraju kako ne treba olako prijeći preko mogućnosti da povijesno blago bude istraženo s obzirom da svjedoči o nekadašnjem životu ljudi u ovim krajevima.