Potresi, poplave, klizišta...

Je li BiH spremna odgovoriti svim eventualnim prirodnim katastrofama?

BiH u pogledu prirodnih nesreća najviše prijete poplave i pojave klizišta, ali potencijalno i zemljotresi.
Vijesti / Flash | 14. 12. 2017. u 14:27 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Obuka Koordinacijskog tijela Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje unaprijedit će rad ovog Tijela kako bi bilo spremno odgovoriti na eventualnu prirodnu nesreću u BiH'', kazao je zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić, istaknuvši da je potrebno raditi na prevenciji, jer je prevencija najbolji odgovor kada su u pitanju prirodne katastrofe.

Ministar je pojasnio da je obuka koja se održava danas u Sarajevu jedna od kontinuiranih aktivnosti koje, u skladu s godišnjim planom, trebaju provesti kada je u pitanju Koordinacijsko tijelo.

''Nadam se da ćemo danas od kolega iz Češke dobiti nova znanja i iskustva o tome na koji način oni funkcioniraju kada je u pitanju odgovor na prirodnu nesreću'', rekao je Krešić.

Napomenuo je da BiH u pogledu prirodnih nesreća najviše prijete poplave i pojave klizišta, ali potencijalno i zemljotresi.

S tim u vezi, istaknuo je da se intenzivno radi na izgradnji kapaciteta te da kroz sustav civilne zaštite pokušavaju izgraditi odgovarajući kapaciteti s kojima se može odgovoriti na eventualnu nesreću.

''Međutim, tu imamo značajne probleme. Resursi su ograničeni'', naglasio je, napominjući da su upravo financijska sredstva najveći problem u pogledu adekvatnog odgovora na prirodne nesreće.

Mišljenje Krešića je da bi se u BiH trebalo izdvojiti više novca za prevenciju, međutim, kako je rekao, o prevenciji se počne pričati tek kada se dogodi neka prirodna nesreća.

Rezidentna predstavnica UNDP-a u BiH Sezin Sinanoglu istaknula je da prirodne katastrofe ne biraju gdje će udariti niti znaju za granice te da je iz tog razloga i formirano Koordinacijsko tijelo za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća u BiH.

Ukazala je na činjenicu da su klimatske promjene dovele do rizika od prirodnih katastrofa za ljude širom svijeta. To je, kazala je, nešto što postoji i u BiH, a što je jasno pokazala procjena rizika od poplava i klizišta za stambeni sektor u BiH, napravljena 2015. godine.

''Ta procjena je pokazala da više od 500.000 ljudi živi u riziku od prirodnih katastrofa'', istaknula je Sinanoglu.

Zaključila je da ljudi moraju biti svjesni da nekad katastrofe nastaju i zbog njihovih izbora te shvatiti da to gdje grade domove, škole i puteve treba zavisiti i od rizika od prirodnih katastrofa.

Novinarima se obratio i ambasador Republike Češke u BiH Jakub Skalnik koji je napomenuo da Republika Češka u okviru razvojne pomoći BiH, osim financijske pomoći, pruža pomoć i prijenosom iskustva iz transformacijskog procesa koji je proticao i još uvijek teče u ovoj državi.

Pojasnio je da je jedan od dijelova te transformacije zajednički rad u koordiniranim grupama u vezi sa spašavanjem i pomaganjem građana u slučaju različitih vrsta katastrofa.

''Naš dobro koordinirani sustav je proistekao, ne samo na osnovu zahtjeva Europske unije prilikom pristupanja Češke Republike, već i na osnovu situacija u kojima se našla naša država tijekom niza poplava, 1997., 2002. te 2013. godine'', kazao je češki ambasador.

Istaknuo je da je Češka Republika naučila mnogo tijekom ovih situacija, te da su u slučaju prve poplave 1997. godine bili su potpuno nespremni što je pokazao i veliki broj žrtava, dok su 2013. broj žrtava i materijalne štete bili daleko manji, zahvaljujući mnogo većoj razini koordinacije i spremnosti da se odgovori na poplave.

Osnova tog dobro koordiniranog sustava, kako je rekao, je spasilački vatrogasni tim, kojem pomažu i vatrogasci dobrovoljci, u suradnji s policijom i drugim timovima, potrebnim ovisno o situaciji.

''Zbog toga nam je drago što naše iskustvo u izgradnji ovog sustava možemo prenijeti BiH'', kazao je ambasador Skalnik.

Osim predstavnika Koordinacijskog tijela, obuci nazoče i predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Češke ambasade u BiH te predstavnici Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP).

Kopirati
Drag cursor here to close