Krizu demokracije u BiH potvrđuje građanska ravnodušnost

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Kriza demokracije u našoj zemlji je permanentna, što dijelom proizlazi iz sadašnjeg ustavnog uređenja koje pokušava spojiti neki model koji na kraju ima primat kolektivnog nad građanskim, a kolektivna prava se opet razlikuju od kolektiva do kolektiva, što se može vidjeti kad je riječ o položaju Hrvata u BiH'', rekla je to Zlatiborka Popov Momčilović, profesorica na Filozofskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, uoči konferencije o temi 'Kriza demokracije' koja se u utorak 24. svibnja održala u Mostaru.

Popov Momčilović je istaknula kako krizu demokracije imamo i na globalnoj razini, što se vidi usponom desničarskih grupa svud u Europi ali i razočarenjem ljudi u same demokratske procese i institucije.

''Ljudi osjećaju da se odluke donose negdje drugdje, a ne da se oni sami pitaju. Kriza demokracije se vidi i u izlaznosti na izbore koje je jedva iznad pedeset posto i to je dovoljan pokazatelj građanske ravnodušnosti i apatije, naročito među mladim ljudima koji smatraju da biranjem predstavnika ne mogu puno toga promijeniti'', poručila je Popov Momčilović koja je na današnjoj konferenciji govorila o vezi religije i demokracije.

Na javnoj tribini svoja promišljanja izlažu mladi znanstvenici s četiri bosanskohercegovačke obrazovne institucije (Sveučilište u Mostaru, Univerzitet u Sarajevu, Univerzitet u Tuzli i Univerzitet u Istočnom Sarajevu). Kako je istaknuo Krešimir Tabak, moderator današnje javne tribine i asistent na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na tribini izlažu autori iz skupine mladih znanstvenika i znanstvenika u dijalogu, kako glasi njezin neformalni naziv u projektu koji podupire KAS u BiH. 

Sam naziv idealtipskog je karaktera. Stvari u praksi ipak malo drukčije funkcioniraju i često se dogodi da dijalog preraste u znanstvenu polemiku, poručio je Tabak i istaknuo kako ova ekipa nije na okupu prvi put te da su se dosad okupljali na sličnim tribinama u Sarajevu, Tuzli, Palama i Neumu. 

Da je naša zemlja u permanentnoj krizi, potvrdio je i Dražen Barbarić, ispred Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, koji je stanje u BiH ocijenio 'iščašenim' od bilo kojeg modela koji postoji u suvremenom svijet, a kamo li zemalja na zapadu.

''O Bosni i Hercegovini ne možemo govoriti ako ne govorimo o izuzetcima, zaista je to nezahvalna tema i ne želim se osvrtati na krizu demokracije na ovoj konferenciji nego želim govoriti o deficitima demokracije u zapadnim zemljama, onim idealima kojima mi težimo'', rekao je Barbarić uoči konferencije.

Uz nezadovoljstvo modela u kojem se nalazimo istaknuti su i neki od demokratskih deficita Europe, te je naglašeno, kako je te deficite bolje upoznati i kritizirati sada, nego u zahuktalom procesu približavanja BiH Europskoj uniji.

''Europska birokracija funkcionira po principu europskog deficita, ni jednog europskog povjerenika ni jednog šefa bilo koje agencije na razini EU, ni jednog službenika unutar tog sustava nismo izabrali. Određuju nam doslovno sve, od snage usisavača kojeg koristimo dnevno, do veličine krumpira kojeg ćemo kupiti u trgovačkom centru'', naglasio je Barbarić i poručio kako ne postoji demokratska legitimacija.

Samir Forić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ističe kako se kriza demokracije ogleda kroz krizu koncepta demokratske solidarnosti koji je danas aktualan na području Europe.
- Taj koncept je u krizi zato što na globalnoj razini, pa i na razini Europske unije, nedostaje jedan regulacijski okvir, odnosno nedostaje još jedna energija konstitucionalizma koja bi znala točno odrediti slobodu od vladara koji u sebi koncentriraju političku moć i delegimitiziraju koncept demokratskog samozakonodsavstva, naznačio je Forić.

Konferencija 'Kriza demokracije' održana je u organizaciji zaklade Konrad Adenauer, Centra za političke studije i Hrvatskoga studentskoga politološkoga foruma.