Lagumdžija: Ostajem kao najvažniji čovjek SDP-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ja sam još davno najavio da se na sljedećem kongresu neću kandidirati za predsjednika SDP-a, jer sam smatrao da treba obnoviti rukovodstvo. Smatrao sam da je moja uloga napraviti mirnu i demokratsku tranziciju u SDP-u, te da usvojimo nove demokratske standarde'', izjavio je predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija televiziji N1.

Lagumdžiji je subota zadnji dan na mjestu čelnika SDP-a BiH jer se danas na stranačkom Kongresu bira novo rukovodstvo.

''Na kongresu ćemo napraviti preinake statuta koji će omogućiti da dođemo do izbora novog rukovodstva s novim i višim standardima. Vjerujem da će kongres potvrditi sporazum koji sam potpisao o ujedinjenju s USD-om i da će to biti prvi korak ka daljem objedinjavanju ne samo socijaldemokratije već i građanske opcije", istaknuo je Lagumdžija i napomenuo kako on nema namjeru napustiti stranku.

''Ostajem kao najvažniji čovjek SDP-a, a to je član i aktivist. Dalji proces demokratizacije podrazumijeva da su članovi još važniji. Pa zar će biti netko važniji od člana koji želi sudjelovati, ali ne kao član organa, jer ja sam se zahvalio svima koji su me kandidirali za predsjednika i za člana Glavnog odbora i novog rukovodstva. Ja ću pomoći u mjeri u kojoj imam znanja da pomognem, savjetima i time što ću biti prisutan i postavljati pitanja, a drugi trebaju preuzeti odgovornost i dati odgovore'', rekao je Lagumdžija.

Inače, Lagumdžija je osim o svojem daljnjem angažmanu u SDP-a nakon izvanrednog kongresa stranke za N1 govorio je o ministarskoj konfrenciji OSCE-a u Baselu, potpisivanju amandmana na Daytonski sporazum, i putu BiH ka EU.
Lagumdžija je u pojasnio što znači potpisivanje amandmana na Daytonski sporazum, te zbog čega je to važno.

''To je zapravo čin kojim smo konstatiralii da smo ispunili jedan dio Daytonskog sporazuma koji je govorio o regionalnoj kontroli naoružanja i koji se odnosio na BiH i na naše susjede, Hrvatsku i u to doba na Jugoslaviju, a sada Crnu Goru i i Srbiju. Mi smo ispunili obveze o regionalnoj koordinaciji. Ono što je u to doba (1990-ih, op. ur.) bio najveći problem je kontrola naoružanja, jer da je bilo kontrole naoružanja 1990. godine, kao sada, rata ne bi bilo, a mi bismo danas bili neovisne zemlje, članice EU i ponašali bismo se kao dio zapadne Europe, a ne da nam istočna Europa postane Zapad'', kazao je Lagumdžija.

Lagumdžija je prokomentirao i Britansko- njemačku inicijativu istaknuvši da je to velika prilika za BiH.

''To je velika prilika da se što prije formira vlast u BiH i preuzmu odgovornosti za reforme. Nama europska inicijativa daje šansu i platformu za reforme, ekonomske, vladavinu prava, borbu protiv kriminala i korupcije, a sve to u kako bismo imali funkcionalniju BiH koja će na tom putu rješavati i odluku Sejdić – Finci'', istaknuo je.