Lagumdžija: Rasprava o Sutorini povod za novi pokušaj komadanja BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pokretanje rasprave o tome je li područje Sutorine, koja se danas nalazi u Crnoj Gori, zapravo teritorij koji treba pripasti Bosni i Hercegovini otvorilo je prostor osporavanju cjelokupnih granica Bosne i Hercegovine i može biti uvod u novo nastojanje da se ta država raskomada, upozorio je bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova u odlasku Zlatko Lagumdžija.

Nakon što su istaknuti političari iz Republike Srpske, poput Milorada Dodika, te vladika hercegovački Grigorije otvoreno poduprli zahtjev da se otvori pitanje granice s Crnom Gorom Lagumdžija je, u analizi što ju je objavio na svom blogu, upozorio kako je to zoran dokaz da se pokretanje tog pitanja pokušava iskoristiti za ostvarenje ratnih planova s konačnim ciljem uništenja BiH.

"Vjerujem u dobre namjere onih koji traže da Sutorina po pravdi, povijesti i geografiji bude dio BiH. Na žalost, ovdje nije riječ o dobrim namjerama i lijepim željama, već o međunarodnom pravu. Sada na scenu izlaze oni koji svjesno daju podršku Sutorini kao bosanskohercegovačkom moru, ali sa sasvim drugim motivima, jasnim i stvarnim namjerama da se 'raspakiraju' međunarodno priznate granice BiH i stvori pravni okvir za njeno komadanje", napisao je Lagumdžija.

Kampanju "za povratak Sutorine" u sastav BiH pokrenula je neformalna skupina iz Sarajeva, u čije ime najčešće istupa profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) Suad Kurtčehajić, prenosi Hina.

Njegova je teza kako BiH ima povijesno pravo na prostor od oko 75 četvornih kilometara na pravcu od Trebinja prema Herceg-Novome, jer je to nekada bio izlaz na more kojega je nakon Berlinskog kongresa 1878. dobilo Otomansko carstvo "uklinivši" se između teritorija tadašnje Dubrovačke Republike i onoga kojega je kontrolirala Venecija.

Kurtčehajić zastupa tezu kako je Crna Gora nakon Drugog svjetskog rata zapravo protupravno administrativno prisvojila teritorij Sutorine te bi ga stoga sada morala vratiti BiH. Ako to ne učini dragovoljno, sugerira Kurtčehajić, BiH bi morala tužiti Crnu Goru pa bi konačnu odluku donio Međunarodni sud pravde.

Nakon agresivne medijske kampanje koju je provela ova neformalna skupina privremeno je zaustavljen postupak usvajanja i ratificiranja već pripremljenog ugovora o granici između BiH i Crne Gore, a crnogorski predsjednik Filip Vujanović zbog toga je odgodio slanje novog veleposlanika u Sarajevo. Reagirajući na pokretanje pitanja statusa Sutorine, Vujanović je upozorio i kako BiH ovime u cijelosti dovodi u pitanje vlastite granice koje je Crna Gora ranije priznala.

Lagumdžija je sada ocijenio kako BiH zapravo otvara Pandorinu kutiju graničnih pitanja.

Temelj priznanja sadašnjih granica bivših jugoslavenskih republike jest mišljenje Badinterova povjerenstva iz 1991. po kojemu se granice između bivših federalnih jedinica SFRJ smatraju državnim granicama zemalja-sljednica i ne mogu se mijenjati silom, nego samo sporazumom prema načelu uti possidetis.

Poticanje rasprava o Sutorini Lagumdžija vidi kao jeftini populizam i lažno domoljublje temeljeno na površnosti i neznanju, što je samo dodatno ohrabrilo one koji niječu mišljenje Badinterova povjerenstva videći ovo kao "neočekivanu priliku da nadmudre 'glupe Bosance' ".

"Ako mene pitate, radovao bih se da dođemo u poziciju da se teritorij Republike Srpske proširi i dodirne more", izjavio je prošlog tjedna Dodik aktualizirajući tako pretenzije koje je zapravo po prvi puta spomenuo bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić 1993. godine kada se raspravljalo o Vance-Owenovom mirovnom planu za BiH. Karadžić je tada inzistirao da bosanski Srbi u okviru konačnog rješenja moraju dobiti izlaz na more te je tražio da to bude upravo kod Sutorine.

Karadžićevi su zahtjevi tada odbačeni, a iznenada su oživjeli dvadeset godina kasnije i to kroz poticaj neformalne skupine predvođene Kurtčehajićem. Inicijativa za "povrat Sutorine" stigla je i do Zastupničkog doma parlamenta BiH koji je zaključio kako o svemu treba provesti javnu raspravu, iako i predsjedatelj tog tijela Šefik Džaferović dvoji ima li uopće smisla otvarati to pitanje.

Džaferović je upozorio kako se ovime, primjerice, istodobno otvara pitanje granice s Hrvatskom kod Neumskog zaljeva, jer bi se po istom načelu doveli u pitanje argumenti BiH koja izlaz na otvoreno more traži temeljem činjenice da je u vrijeme zajedničke države vršila administrativnu vlast nad otočićima Veliki i Mali Škoj.

Ministar Lagumdžija je već tijekom rasprave u državnom parlamentu upozorio kako ovime BiH riskira da umjesto sadašnjeg graničnog "goluba u ruci" dobije "orla nad glavom".

"Za mene dvojbe nema, 'golub Badinterova povjerenstva' je za nas mnogo važniji od 'orla Berlinskog kongresa'", napisao je Lagumdžija konstatirajući kako je Badinterovo povjerenstvo BiH snagom međunarodnog prava i presude dalo današnje granice i otvorilo put ka nezavisnosti.

"Na tome trebamo graditi budućnost, a ne otvarati put za povratak u (ne)izvjesnu prošlost", zaključio je Lagumdžija.