Lavrov nikad nije dolazio vršiti pritisak na Srbiju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov poručio je u ponedjeljak u Beogradu da se Rusija neće miješati u unutarnje stvari Srbije i najavio spremnost Moskve na "balans u zajedničkim interesima".

Lavrov, koji boravi u dvodnevnom posjetu Srbiji, sastao se najvišim državnim dužnosnicima, a na odvojenim sastancima s premijerom Aleksandrom Vučićem i šefom diplomacije Ivicom Dačićem prenio poruke iz Kremlja.

"Rusija se neće miješati u unutarnja pitanja Srbije. Uvijek smo spremni naći balans u našim interesima", objavila je vlada u Beogradu poruku ruskog šefa diplomacije nakon sastanka s premijerom Vučićem.

"Sergej Lavrov nikada nije dolazio vršiti pritisak", rekao je ministar vanjskih poslova Srbije Dačić nakon sastanka s ruskim kolegom, naglasivši kako je bez Rusije nemoguće zaštititi teritorijalni integritet i suverenitet Srbije.

Beogradski mediji su prije dolaska Lavrova spekulirali da bi ruski diplomat mogao premijeru Vučiću prenijeti navodnu poruku Kremlja da na predstojećim predsjedničkim izborima u proljeće iduće godine podrži Tomislava Nikolića.

"Toliko je tekstova napisano u našim novinama, da bih želio samo jednu stvar reći: Sergej Lavrov nikad nije dolazio vršiti pritisak na Srbiju, nego pomoći Srbiji", naveo je Dačić na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s ruskim šefom diplomacije. Dačić je, zahvaljujući Rusiji na dosadašnjoj potpori Srbiji da zaštiti svoj teritorijalni integritet i suverenitet, rekao da Srbija "nikad neće biti antiruska država".

"Ne mogu da vam ne kažem — bez Rusije je nemoguc´e zaštititi naš teritorijalni integritet i suverenitet. Srbija nikada nec´e biti antiruska država, kao što su to neke druge postale, nec´emo se pridružiti sankcijama EU-a", rekao je Dačic´.

Na pitanje kakva reagiranja očekuje iz Bruxellesa na poruke o mogućem naoružavanju Srbije ruskim oružjem, o čemu se očekuje potpisivanje dogovora 21. prosinca, Dačic´ je rekao da su Rusija i Srbija strateški partneri, te da nije riječ o kupoprodaji već da je Srbija uputila Rusiji molbu za donacije, među kojima su i letjelice.

„Kad Hrvatsku naoružava NATO svi kažu da to nije ofenzivnog karaktera i da nije upereno ni protiv koga. A ja pitam: protiv koga Hrvatska to može upotrijebiti osim protiv Srbije, da nec´e gađati Beč, Budimpeštu, Rim? Nije sporno da Hrvatska dobije donacije, a sporno je što c´e Srbija dobiti donacije", rekao je Dačić, poručivši da se Srbija ne sprema ni za kakve ratove, ali želi imati "visoku razinu obrambene moći".

"Oni kad se naoružavaju - spremaju se za mir, a mi kad se naoružavamo - spremamo se za rat. Mi smo samostalna država, vodimo svoju politiku, nikom ne prijetimo, ali nitko nec´e moc´i misliti da c´e ugroziti Srbiju ili Republiku Srpsku bez odgovarajuc´eg reagiranja iz Srbije", rekao je Dačic´.

Šef ruske diplomacije poručio je da se Moskva zalaže za "neblokovski odnos" i "nedjeljivu sigurnost" u Europi.

"Razmatrali smo naš odnos s NATO-om, zainteresirani smo da u Europi zavlada neblokovski odnos i da u okviru OESS-a bude proglašena nedjeljivost sigurnosti u Evropi“, rekao je Lavrov.

On je posjet Beogradu ocijenio kao "odličan" i ponovio da Rusija inzistira na Rezoluciji 1244 o Kosovu koja jamči teritorijalni integritet Srbije, te da će se suprotstavljati reviziji te rezolucije.

"Zainteresirani smo da i naši ekonomski odnosi postaju sve bogatiji. Među nama djeluje zona slobodne trgovine, a u tijeku je proces da se takva zona uspostavi između Srbije i Euroazijske ekonomske unije", rekao je ruski šef diplomacije.

Sergej Lavrov sastao se u ponedjeljak i s predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem koji mu je uručio visoko državno odličje - Orden srpske zastave prvog stupnja.
Ruski šef diplomacije tijekom dvodnevnog posjeta Beogradu u utorak će sudjelovati na ministarskom sastanku Vijeća Crnomorske ekonomske inicijative kojim Srbija predsjeda, a najavljen je dolazak predstavnika ukupno 12 zemalja, te pet ministara vanjskih poslova.

Uz Rusiju i Srbiju, Crnomorsku ekonomsku inicijativu čine Turska, Bugarska, Rumunjska, Moldova, Grčka, Azarbajdžan, Armenija, Gruzija i Albanija.