Tvrde iz BHAAAS-a

Lijek doniran BiH za liječenje koronavirusa nije djelotvoran, a čak je i opasan

Hydroxychloroquine se može koristiti u kliničkim ispitivanjima uz naglašavanja mogućih nuspojava i uz jasnu suglasnost pacijenta/obitelji.
Vijesti / Flash | 02. 05. 2020. u 14:23 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povodom informacije koja je objavljena u bosanskohercegovačkim medijima da su Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine i kompanija SANDOZ (Lek Pharmaceuticals d.d., član tvrtke Sandoz), potpisali Ugovor o donaciji kojim će Sandoz donirati Bosni i Hercegovini 22.800 tableta Hydroxychloroquine Sulphate, koji je u medijima predstavljen kao ''jedan od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19“, ugledni stručnjaci iz oblasti epidemiologije i članovi Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauke (BHAAAS) ovim putem demantiraju gore navedenu informaciju kao nepotpunu i djelomično točnu.

Prema službenoj informaciji koju je 25.4.2020. godine objavio U.S. FDA (Food and Drug Administration) ne postoji lijek koji je odobren niti za prevenciju niti za tretman COVID-19 uključujući i Hydroxychloroquine Sulphate.

Istovremeno stručnjaci naglašavaju da ovaj lijek ne samo da nema potvrđenog korisnog djelovanja, već može biti veoma opasan. Hydroxychloroquine se može koristiti u kliničkim ispitivanjima uz naglašavanja mogućih nuspojava i uz jasnu suglasnost pacijenta/obitelji.

Hydroxychloroquine se godinama koristi za tretman malarije, reumatičnog artritisa i sistemskog lupusa. Ideja da je lijek potencijalno koristan za tretman COVID-19 je bazirana na laboratorijskim eksperimentima koje su pokazale takvu mogućnost. Međutim, još uvijek se ne može dokazati da ovaj lijek ima sličan učinak u ljudskom organizmu za liječenja COVID 19. Iz istih razloga, do danas se ni jedan lijek ne može službeno koristiti za liječenja COVID 19 osim kao eksperimentalan prije nego prođe rigorozne faze studiranja na ljudima.

''Od 16. ožujka do 21. travanja 2020. godine objavljeno je ukupno sedam studija u vezi s korištenjem Hydroxychloroquina na ljudima. Da ne idemo u detalje, za sve studije je zajedničko da nema jasnog dokaza pozitivnog učinka niti preporuke za korištenje. Naprotiv neki od ovih studija su objavili veću smrtnost asociranu s korištenjem ovog lijekom'', priopćeno je iz udruge.

U Francuskoj, Brazilu i Švedskoj su, dodaju, zaustavili eksperimente s ovim lijekom zbog učestalih nuspojava, stoga se čude da su državne institucije BiH tako brzopleto potpisale ugovor o ovoj donaciji, te da su mediji objavili informaciju da se radi o „jednom od najefikasnijih lijekova u liječenju Covid-19“.

''Ovaj lijek može izazvati niz nuspojava, a prije svega su relativno česte srčane aritmije posebno kod vrlo bolesnih pacijenata'', stoji u priopćenju.

Trenutno doktori u USA ovaj lijek koriste samo na bolesnicima u kliničkim ispitivanjima, ali s mnogo manje elana nego početkom pandemije.

Dodaju da je ovo trenutni stav respektabilnih svjetskih zdravstvenih organizacija koje se bave ovim gorućim pitanjem. Znanje o bolesti, tvrde, je dinamično i tek u začetku jer je bolest nova. Naravno, buduća eksperimentalna istraživanja mogu demantirati ove nalaze.

Ovaj stav članova Sekcije medicinskih znanosti BHAAAS temelji se na službenim preporukama od strane:

  • WHO ( World Health Organization)
  • US CDC (Center for Disease Control and Prevention)
  • US FDA ( Food and Drug Administration)
  • ECDC (European Center for Disease Control and Prevention)

Priopćenje potpisuju dr. Mahira Tanović, predsjednica BHAAAS-e i dr. Adnan Begović, specijalist za plućne bolesti i intenzivnu njegu s klinike u San Diegu.

Kopirati
Drag cursor here to close