Livno proslavilo 1128. rođendan

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Danas je svečano obilježena 1128. obljetnica prvog spominjana Livna i livanjskog kraja u pisanom dokumentu Povelje kneza Mutimira od 28. rujna 892. godine.

Proslava je započela tradicionalnom budnicom u 7 sati zvucima Gradske limene glazbe HKUD-a Dinara. Potom je u 10 sati služena Sveta misa u Župnoj crkvi Svih svetih u Livnu koju je predvodio fra Julijan Madžar.

Livno, piše enciklopedija.hr, leži na obalama rijeke Bistrice, na 750 m nadmorske visine. Sačuvane su džamije iz XVI. st. (Balaguša sa sat-kulom, Lala-pašina ili Begluk, Hadži-Ahmed Dukatarova ili Glavica); Pirijina kula, kameni lučni most (XVII–XVIII. st.), pravoslavna crkva iz 1858, franjevački samostan s crkvom sv. Petra i Pavla iz 1859. Prehrambena industrija (sir i dr.). Ležišta smeđeg ugljena i lignita te kamena i kamenih agregata. Sportska zračna luka.

Područje Livna bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Epigrafski i drugi nalazi upućuju na pretpostavku da se u Livanjskome polju u drugoj polovici I. st. razvio rimski municipij Pelva. Livno prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet polovicom X. st. kao sjedište istoimene starohrvatske županije (Hlevne, Hlijevno), a ona se prvi put izravno spominje 892. u naslovu njezina župana Želimira. Osim Livanjskoga, ta je starohrvatska županija obuhvaćala još Duvanjsko i Kupreško polje.

U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. Od kraja XIII. st. do 1485. Livno je bilo pod vlašću više velikaških obitelji, među kojima se ističu Šubići, Kotromanići, Galešići, Anžuvinci, Hrvatinići i Kosače. U sklopu Bosne Livno je bilo do 1463., kada su ga osvojili Osmanlije, koji su – privremeno potisnuti – zavladali njime 1485. U sklopu Osmanskoga Carstva Livno je bilo sjedište Kliškoga sandžaka, a nakon 1699. kapetanije.

God. 1878. zauzele su ga austro-ugarske postrojbe. Za Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo je sjedište kotara u travničkoj oblasti (1922–29), Primorskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41). Za II. svjetskoga rata nalazilo se u NDH u sklopu velike župe Pliva–Rama (1941–43) i Hum (1943–44). Tijekom 1942–43. više su ga puta zauzimale i napuštale partizanske postrojbe, neko vrijeme ondje je bio smješten i Vrhovni štab NOVJ, a 6. XII. 1943. zauzele su ga združene njemačko-ustaške snage. Jedinice NOVJ ušle su u Livno 10. X. 1944. Tijekom rata u BiH (1992–95) livanjsko područje dijelom su zauzele srpske snage, a Livno su napadale u travnju 1992. Od lipnja 1995. snage Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) nadzirale su cijelo livanjsko područje.