Mađarska vojska 'čeka' izbjeglice na granici s Hrvatskom

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Do mađarske granice stigla su 23 autobusa u pratnji hrvatske policije. Do granice je dovedeno oko 1700 izbjeglica.

Manja skupina izbjeglica pokušala je zaobići granični prijelaz i kroz polje suncokreta ući u Mađarsku, ali vojnici su ih zaustavili.

Mađarska vojska i policija rasporedile su se na mađarskoj strani granice s Hrvatskom kod sela Beremend.

Mađarska policija počela je zatim ukrcavati izbjeglice u mađarske autobuse u Beremendu nakon što su oni izašli iz hrvatskih, javio je Reuters.

Mađarski su vojnici u dva vozila "humvee" naoružani strojnicama zauzeli položaje na graničnom prijelazu dok su se izbjeglice iskrcavale iz hrvatskih autobusa.

Mađari će dio izbjeglica prevesti do granice s Austrijom.

"Mađarska ne razgovara s Hrvatskom. I prije nego što je izbjeglički val krenuo, mađarsko-hrvatski politički odnosi pali su na nisku razinu i ne vidim nikakvu potrebu za razgovorima bilo koje vrste prije parlamentarnih izbora. Izjavio je to mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto na konferenciji za novinare u Budimpešti uoči odlaska u Beograd.

"Hrvatski sustav prihvata izbjeglica raspao se za jedan dan i hrvatske ih vlasti sada usmjeravaju prema Mađarskoj i Sloveniji. Mađarska je zbog toga krenula podizati ogradu na granici prema Hrvatskoj. Proglašeno je izvanredno stanje u šest graničnih okruga, a na granicu je poslana vojska", rekao je šef mađarske diplomacije.

Prema riječima mađarskog premijera Viktora Orbana - ograda će biti dugačka 41 kilometar. 'Preliminarna linija obrane' bit će dovršena tijekom dana.

Varaždinska vojarna se priprema za smještaj

Varaždinska vojarna u Optujskoj ulici priprema se za smještaj izbjeglica, a povodom toga javnosti su se propćenjem obratili gradonačelnik Goran Habuš i župan Predrag Štromar.

'Mi smo na vrijeme upozoravali da uvjeti u vojarni nisu odgovarajući za prihvat ljudi te da su nama, kao jedinici lokalne
samouprave, tu mogućnosti vrlo ograničene. No, pripreme vojarne za prihvat izbjeglica su već počele i nadam se da će biti osigurani minimalni uvjeti za privremeni boravak tih ljudi', navodi se u propćenju.

Habuš i Štromar ističu da je Varaždin otvoren, gostoljubiv grad i razumije patnje tih ljudi koji bježe od rata i stradanja. Podsjećaju da je Varaždin takvu situaciju već osjetio kada je devedesetih godina zbrinuo na tisuće izbjeglica iz BiH. 'Učinit ćemo sve što je u našoj moći i za što smo nadležni da tim ljudima olakšamo privremeni boravak', naglašavaju u priopćenju

Sukobile se dvije skupine izbjeglica u Belom Manastiru

Dvije skupine izbjeglica sukobile su se oko podneva na autobusnom kolodvoru u Belom Manastiru, potvrdila je policija i dodala da se stanje u međuvremenu smirilo.

U tučnjavi skupine sirijskih i afganistanskih izbjeglica, po dosadašnjim podatcima, nije bilo ozlijeđenih, doznaje se u osječko-baranjskoj Policijskoj upravi.

Policijski službenici riješili su problem, a izbjeglice su u međuvremenu otputovale iz Belog Manastira, izvijestila je policija ne navodeći što je bio povod sukobu.

MUP demantira da se zbog emigranata povećao broj kaznenih djela

Ministartsvo unutarnjih poslova (MUP) u petak je pozvalo građane da ne nasjedaju na lažne i uznemirujuće glasine da se u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko sati dogodio veći broj kaznenih djela koje su počinili migranti.

"Zbog činjenice da se na području Republike Hrvatske trenutno nalazi oko 14 tisuća migranata, društvenim mrežama i elektroničkom poštom među građanima se počela širiti vijest da se na našem području u posljednjih nekoliko sati dogodio veći broj kaznenih djela koje su počinili migranti. Navodi se lažna informacija o povećanom broju silovanja, pokušaja silovanja, uličnih razbojstava i otmica djece", izvijestio je MUP na svojoj internetskoj stranici.

Zbog toga su pozvali "javnost da ne nasjedaju na ove lažne i uznemirujuće glasine koje za cilj imaju samo podizanje panike i remećenja normalnog način života građana".

"Na području svih naših policijskih uprava nije evidentiran povećan broj kaznenih djela niti prekršaja, kao niti drugih događaja koji se ovdje lažno navode. Naše građane pozivamo da, kao i do sada, omoguće nesmetan rad policije i drugih službi diljem Republike Hrvatske", ističu u MUP-u.

Slovenija: Oporbena ljevica pozvala cerara da otvori granice za izbjeglice

Dio slovenske oporbe zauzeo se u petak za otvaranje granica za izbjeglice i migrante i veću solidarnost prema njima, pridruživši se tako postojećim kritikama u javnosti zbog suspenzije schengenskog ugovora i kontrole granice s Mađarskom te zabrani njihova ulaska iz Hrvatske.

"Od vlade tražimo da umjesto praznih riječi ispuni ranija obećanja da će biti solidarna, te da odmah omogući siguran prijelaz izbjeglica i svekoliku pomoć koja im je potrebna", rekao je novinarima u parlamentu Matej Vatovec, zastupnik oporbene Udružene ljevice (ZL), stranke koja je na lanjskim izborima prvi put ušla u parlament.

Po njegovim bi riječima vlada premijera Cerara morala obustaviti primjenu Dublinske regulative i šengenskih propisa na svojim granicama, pustiti izbjeglice prema njihovim konačnim destinacijama te ostaviti one koji žele ostati u Sloveniji da ostanu.

Upozorivši da je izbjeglica u Hrvatskoj sve više i da ona ne može izdržati pritisak, Vatovec je kazao da situacija na slovenskoj granici postaje dramatična pa bi Slovenci trebali doista iskazati europsku solidarnost, a premijer Miro Cerar se držati svojih obećanja jer je još donedavno tvrdio da će slovenska granica ostati otvorena.

Vraćanje izbjeglica u Hrvatsku i Mađarsku je nedopustivo i u suprotnosti s presudom Europskog suda za ljudska prava iz 2014. godine da je svako vraćanje ljudi protiv njihove volje potencijalno kršenje ljudskih prava, kazao je Vatovec.

O problemu izbjeglica popodne će raspravljati slovensko vijeće za obranu i sigurnost, a idućeg tjedna o tome će na posebnom sastanku govoriti i vladajuća koalicija.

U slovenskoj javnosti prisutne su, s jedne strane, pohvale Cerarovoj vladi zbog njena "čvrstog" stajališta prema izbjeglicama i zaštite granice, ali i kritike da nije postupila humano i da nije dobro upravljala krizom u za koju je znala da dolazi i da se je, sudeći po prvim postupcima i reakcijama, na nju loše pripremila.

Slovenska policija u petak je na svojim internet stranicama otvorila poseban portal kojim informira javnost i potencijalne izbjeglice o zakonskim propisima kojih se pridržava u svom radu.

Policija navodi da pri tome postupa humano, ali u skladu s europskom regulativom i slovenskim zakonima. Navodi da se prema onima koji nezakonito prijeđu "zelenu" granicu primjenjuje zakon o strancima koji nalaže da nakon što ih uhvate i identificiraju predaju državama iz kojih su došli ili repatriraju u zemlje podrijetla.

Svi koji žele legalno ući u Sloveniju, a dolaze iz trećih država izvan EU-a, to ne mogu učiniti ako nemaju važeće putne dokumente, te schengensku vizu ili dopuštenje za boravak na području EU-a, upozorava slovenska policija.

Izbjeglice: Stanje na granicama u BiH i dalje mirno

Stanje na graničnim prijelazima BiH i dalje je mirno te još uvijek nisu evidentirani pojedinačni ili grupni pokušaji izbjeglica s Bliskog istoka da pređu državnu granicu, potvrdila je za Fenu glasnogovornica GB BiH Sanela Dujković.

Prema posljednjim izjavama nadležnih za pitanja izbjeglica u BiH, nakon što je Hrvatska zatvorila većinu granica sa Srbijom očekuje se kako bi izbjeglice mogle krenuti prema našoj zemlji.

Njemačka veleposlanica u Ljubljani: Njemačka ne može primiti sve izbjeglice

Njemačka veleposlanica u Ljubljani Elisabeth Prinz izjavila je da su njemačke mjere pojačane kontrole granica privremeno rješenje, ali da ta zemlja ne može primiti sve izbjeglice koji bi u nju htjeli, iako prema migrantima i izbjeglicama i dalje ostaje otvorena.

"Države na vanjskim granicama Schengena ne možemo pustiti same, ali isto tako ne može se praktično sve izbjeglice poslati u Njemačku i reći da je to sada njemački problem", rekla je njemačka veleposlanica u razgovoru za portal slovenskog Telekoma o aktualnoj kriznoj situaciji s izbjeglicama u regiji.

Dodala je da pola azilanata u Njemačku dolazi s Balkana i da je potrebno bolje osvješćivanje migranata o tome gdje imaju prilike za život.

Kao primjer navela je slučaj jednog grada u Luksemburgu koji je želio prihvatiti migrante iz Njemačke, ali oni tamo nisu htjeli jer ne znaju da je Luksemburg bogat.

"Ako želimo sačuvati otvorene granice i razumjeti se međusobno kao zajednica, moramo svi zajedno pomoći te razmisliti o tome kako će nam to uspjeti", rekla je Prinz.

Prema njenim riječima, postoji inicijativa za promjenom imigracijske politike, ali treba praviti razliku između politike azila, koja se odnosi na ugrožene izbjeglice i migracijske politike, koja obuhvaća ostale migrante, jer su to dvije različite teme.

Njemačka stoji iza svojih europskih vrijednosti i sretni smo što je većina naših državljana srdačno prihvatila izbjeglice, ali je u Siriji u bijegu polovica stanovništva i treba još više napora i sredstava da se pomogne onima koji su u izbjegličkim kampovima u zemljama koje okružuju Siriju, dodala je.

Grabar Kitarović: Hrvatska treba pokazati svoje humano lice ali, i zaštititi nacionalnu sigurnost

Uoči sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnosti, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u petak je na Pantovčaku sazvala i sjednicu Vijeća za domovinsku sigurnost o situaciji s migrantima te poručila kako su se sudionici sastanka složili da je ovo trenutak u kojem Hrvatska treba pokazati svoje humano lice, ali i zaštititi nacionalnu sigurnost.

"Složili smo se da je ovo trenutak u kojem treba pokazati zajedništvo i stvarati atmosferu povjerenja između državnih institucija, kao i svih onih koji mogu pridonjeti rješavanju, u ovom trenutku, kratkoročnog problema, koji će sigurno postati dugoročan, kako za Hrvatsku, tako i za EU. Treba postići nacionalni sklad i razumijevanje, trebamo pokazati individualnu snagu kao država i pokazati svoje humano lice, ali i zaštititi nacionalnu sigurnost. Sigurnost građana i stabilnost hrvatske države je naš prvi interes", rekla je predsjednica Grabar Kitarović nakon dvosatnog sastanka na Pantovčaku.

Najavila je da će predložena rješenja i mišljenja iznijeti na Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Na Vijeću za domovinsku sigurnost složili su se da su kontrola i nadzor državne granice od ključne važnosti, da ulazak osoba treba biti strogo kontroliran i pod nadzorom.

"Mora se znati tko ulazi i s kojom namjerom, tko su ti ljudi, gdje će biti smješteni i u kojem pravcu će u konačnici ići. Za sve to je potrebno usklađeno djelovanje tijela državne vlasti, lokalne samouprave, MUP-a, MORH-a i drugih siguRnosnih agencija", kazala je predsjednica.

Grabar Kitarović ustvrdila je da je upravo ova kriza, kao i kriza s poplavama u Gunji, pokazala potrebu za stvaranjem integriranog sustava koji će voditi računa o asimetričnim prijetnjama sigurnosti i činjenici da moramo djelovati zajedno kako bismo rješavali i kontrolirali krize.

"Bitno je da ovo u potpunosti ne izmakne kontroli. Ono što smo vidjeli u protekli 48 sati nije bilo dobro. Očito jest da planovi nisu bili dobro pripremljeni i da stanje nije bilo dobro procijenjeno. Međutim, ono što je sad najbitnije je donijeti dobre, konkretne procjene i krenuti u daljnje djelovanje", rekla je predsjednica te istaknula važnost međunarodne suradnje odnosno razgovora sa susjednim državama, na razini EU, ali i šire, s drugim međunarodnim
organizacijama.

"Treba razgovarati sa susjednim državama, kad je riječ o njihovoj graničnoj politici jer Hrvatska nije dio schengenskog sustava, ali imamo obvezu primjenjivati elemente Schengenskog sustava. Doduše, pitanje je koliko on u EU u ovom trenutku funkcionira i zato će trebati neprestance donositi procjene, da se poštuju međunarodne obveze i, isto tako, zaštiti naša nacionalna sigurnost", kazala je. Dodala je da treba razgovarati i na razini EU te s drugim međunarodnim organizacijama, kreirati migrantsku politiku te zatražiti pomoć EU na osiguranju vanjski granica EU, a da Hrvatska tome mora dati snažan prinos.

Grabar Kitarović smatra da hrvatska vanjska politika i diplomacija trebaju biti puno asertivnije i snažnije zastupati hrvatske interese u Bruxellesu te se jasno dogovoriti što s migrantima. "Svima mora biti jasno da Hrvatska može udomiti jedan mali broj ljudi, a da se o ostalima trebamo pobrinuti zajedno. Treba pokazati solidarnost, humanost, ali i odlučnost jer se kriza ne rješava trenutno nego dugoročno", poručila je hrvatska predsjednica nakon sjednice Vijeća za domovinsku sigurnost.

Podsjetila je da je to Vijeće njezino savjetodavno tijelo i da nije nikakvo paralelno tijelo koje donosi odluke u državi, no da je, u ovakvim trenutcima, potrebno iskoristiti znanje i iskustvo eminentnih osoba iz područja obrane i nacionalne sigurnosti, od generala i admirala Domovinskog rata, do bivših ministara i ostalih sturčnjaka nacionalne i međunarodne sigurnosti.

"Namjera nam nije bila kritizirati ničiji rad, pogotovo ne rad Vlade, nego u konstruktivnoj atmosferi raspraviti problem s kojima se Hrvatska suočava, od lokalne do globalne razine, u sklopu EU i NATO-a", rekla je.

Sastanak na Pantovčaku trajao je dva sata, a njegovi su sudionici u neslužbenom razgovoru potvrdili kako su bile iznesene brojne informacije i primjedbe na dosadašnje postupanje nadležnih službi, no da je zajednički stav kako je nužno jedinstvo u rješavanju izbjegličke krize te je upravo stoga takvu poruku u svojoj izjavi nakon sastanka poslala predsjednica Republike.

Srbija: Odnos prema migrantima može utjecati na brži put ka EU

Srbija dobro postupa u rješavanju migrantske krize, a to bi moglo pozitivno utjecati i na njen brži put ka EU, ocijenili su danas ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović i europski povjerenik za migracije i unutarnje poslove Dimitris Avramopoulos.

Stefanović i Avramopoulos su razgovarali telefonom, a tom prilikom su ocijenili da Srbija dobro postupa u rješavanju migrantske krize i svojim odnosom prema izbjeglicama jasno pokazuje da dijeli zajedničke vrijednosti europskih naroda, što bi moglo pozitivno utjecati i na brži put Srbije ka EU.

Stefanović i Avramopoulos su se suglasili i da je Srbija napravila napredak u Poglavlju 24, priopćeno je iz MUP-a Srbije, prenosi Tanjug.